Crna Gora bilježi porast izvoza (ne precizira se o kojim je robama riječ) u prvih devet mjeseci ove godine za 72 posto, u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Monstata. No, istodobno uvezeno je hrane u vrijednosti 465 milijuna eura i to one koja se proizvodi u zemlji.

To bi se moglo promijeniti uz pomoć države, ali i podizanjem svijesti građana da kupuju crnogorske proizvode, zaključak je stručnjaka koje je ugostila TVCG, piše portal cdm.me. Crna Gora je prošle godine uvezla banane za nešto više od 7 milijuna eura jer to voće ne uspijeva kod nas.

Istovremeno stotine milijuna eura potrošeno je na hranu koju proizvodimo ili bismo mogli da proizvodimo. Tako je bilo i u prvih 9 mjeseci ove godine kada smo uvezli 465 milijuna eura hrane od toga najviše novca je otišlo na uvoz mesa, žitarica, povrća, voća, mliječnih proizvoda i jaja.

“Zašto se uvozi, uvozi se zato što su to potrebe crnogorskog tržišta. E sad se postavlja pitanje zašto ne proizvodimo to što uvozimo. Naša poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori vrijedi od 350 do 400 milijuna eura ovisno od godine do godine i to su uglavnom osnovni poljoprivredni proizvodi.

U toj strukturi osnovnih poljoprivrednih proizvoda udio uvoza nije velik kao što je kod prerađevina u poljoprivrednoj proizvodnji”, izjavio je Budimir Mugoša, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede.

Bez obzira na strukturu uvoza, u Uniji poslodavaca kažu kako bi se svi trebali zabrinuti što se crnogorsko tržište od 650.000 stanovnika u državi koja je proglašena ekološkom i pogodnom za razvoj posebno organske poljoprivrede, umjesto na vlastitu proizvodnju oslanja na uvoz.

“Definitivno nemamo razvijenu proizvodnju hrane, nemamo adekvatnu potporu za ljude koji se odluče baviti proizvodnjom hrane. Problem u Crnoj Gori jest što se u posljednjih 70 godina događa pustošenje sela, koja su ostala prazna i sada je teško motivirati ljude da se vrate i da proizvode”, kazao je Filip Lazović iz Unije poslodavaca.

Da je tako ne spore ni u resornom ministarstvu. Godinama se za poljoprivredu izdvaja jedan posto budžeta što je najmanje u Europi, pa zbog toga ni poticajne mjere države ne mogu dati očekivane rezultate.

Zato su uglavnom domaći proizvodi i skuplji od uvoznih iako im kvalitetom mogu parirati. “Generalno nemamo ni kod kupaca odnosno potrošača tu svijest o važnosti da na neki način podržimo domaćeg proizvođača. Imali smo veći broj kampanja ali nisu dale željene rezultate”, upozorio je Lazović.

“Mi piletinu koju kupujemo iz domaće proizvodnje, koja je u roku od 24 sata dolazi u trgovinu ne kupujemo, nego onu jeftiniju iz Brazila koja je mjesecima po hladnjačama. I o tome trebamo razmišljati. Moja preporuka bi bila da kupite kilu i 200 domaće nego kili i pol uvozne robe. Zato o tome razmislite kada god krenete u kupnju.

Jer, patriotizam nije samo kada navijate za crnogorsku reprezentaciju nego i kada kupujete hranu s naših njiva. Uz to svaki euro potrošen za domaći proizvod ostaje u Crnoj Gori”, poručio je Budimir Mugoša, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Crne Gore.