Ne pronađe li se kvalitetnije dugoročno rješenje kroz drukčije Vladine mjere, divljanje cijena energije ne samo da će pomrsiti razvojne planove mnogim hrvatskim proizvođačima i dovesti do zaustavljanja razvoja i novog zapošljavanja, nego će dovesti u pitanje opstanak poslovanja hrvatskog poduzetnika.

Na ovom gorućem problemu lome se i razvojni projekti koje razmatra Rajska – najznačajniji i najveći proizvođač specijalnih sorti rajčica u Hrvatskoj. Novi ugovor Rajske s HEP-om ove je jeseni sklopljen u očito najnepovoljnijem trenutku za proizvođača.

Sedam puta skuplje
Sljedeće tri godine cijena energije iz ugovora s HEP-om predstavlja fiksni trošak za isporučenu struju u razdoblju do 2025., a koji je čak sedam puta skuplji nego lani, otkriva direktor i vlasnik Rajske Zvonimir Belić.

“Rajska je pred sljedećom fazom razvoja u kojoj je ključno širenje kapaciteta u Kerestincu kraj Svete Nedelje, ali razmišljamo i o razvoju projekta stakleničke proizvodnje specijalnih sorta paprike u Slavoniji na površini od pet hektara, u sklopu čega bismo u pet godina zaposlili stotinjak ljudi.

Međutim, najveća prepreka novom ciklusu razvoja je visoka cijena energije. Nažalost, dok se ne riješi višestruko povećanje cijene energije, daljnji razvoj sigurno nije moguć, a u pitanje je doveden i opstanak hrvatskog poduzetništva”, ističe Belić.

Dodaje i da zbog specifičnosti stakleničke proizvodnje osiguravanje energije kroz obnovljive izvore, zbog postojećeg regulatornog okvira, nije moguće.

Pored činjenice da već zapošljava više od 100 ljudi, Rajska u 2021. ima najbolje rezultate od svog početka 2001. U dvoznamenkastim postocima ostvaren je rast ukupnog prihoda (blizu 41 mil. kn) i dobiti (gotovo 7 mil. kn), s time da su proizvodi dostupni devet i pol mjeseci u velikim robnim centrima na hrvatskom, slovenskom i srpskom tržištu.

Lani je izvoz u Sloveniju rastao 40%, a 100% rastao je plasman u Srbiju. Riječ je o postignućima iz razdoblja prije izbijanja energetske krize, a ako Vlada pronađe dugoročno rješenje za cijenu energije Rajska je, kažu, spremna za novi iskorak, osobito važan uzme li se u obzir velik potencijal stakleničke proizvodnje tkojom je moguće povećati udio domaće proizvodnje u zadovoljavanju potreba stanovništva za povrćem koje se proizvodi u Hrvatskoj.

Trenutno udio domaćih proizvoda iznosi tek 57% ukupne potražnje u zemlji. Drugim riječima, potencijal za rast i razvoj domaće proizvodnje je golem, ali ako hrvatska proizvodnja neće rasti i dalje će rasti uvoz povrća u Hrvatsku.

Premalo potpora za staklenike
“Naš najveći uspjeh je činjenica da smo prvi startali u ovoj branši, prije više od 20 godina i da smo unatoč svim krizama jedini uspjeli ne samo opstati, već i udvostručiti kapacitete. Rajska je kroz rebranding postigla prepoznatljivost i danas ima potencijal i know how za pokriti cijelu regiju.

Ključna poluga za nova ulaganja za ovu granu proizvodnje su upravo potpore, koje su u Hrvatskoj izuzetno rijetke. U prilog važnosti potpora upravo za stakleničku proizvodnju govori i činjenica da je, primjerice, prinos rajčice u stakleničkoj proizvodnji čak triput veći od onog ostvarenog u otvorenoj proizvodnji”, kaže Belić.

U proteklih 30 godina, zahvaljujući izdašnim potporama, u EU se intenzivno razvijao sektor proizvodnje povrća u zaštićenim uvjetima. Projekti za razvoj stakleničke proizvodnje u RH nisu bili te sreće pa naši poduzetnici nisu imali dovoljno vremena za koristiti sredstva kroz SAPARD, a ona iz IPARD-a im nisu bila na raspolaganju.

Zadnji natječaj za staklenike bio je 2015., što samo po sebi po sebi onda objašnjava, kaže Blić, zašto Hrvatska zaostaje za ostalim zemljama EU po proizvodnji u zaštićenim uvjetima. Ona je na razini EU u posljednjih 6 godina rasla za 10,97%, s time da najveći porast bilježe dvije glavne ivoznice povrća u RH – Italija i Nizozemska, dok je Hrvatska daleko ispod toga.

Ni prema podacima Ministarstva poljoprivrede stanje nije bolje. Iz Programa ruralnog razvoja dosad je isplaćeno tek nešto više od 56 milijuna kuna za ulaganja u staklenike te više od 50 milijuna za 49 projekata koji uključuju ulaganja u plastenike.

Novi natječaj, ali bez roka
Međutim, Ministarstvo na naš upit navodi da je u postupku izrade provedbenih propisa za intervencije Strateškog plana koji su preduvjet za objavu nakon 1. siječnja 2023. nasušno potrebnog natječaja povrćarima u ovoj branši.

U najavi je, navode, njihov indikativni plan objave natječaja za provedbu intervencija u 2023. u kojem je trenutno za mikro, male i srednje korisnike planirano 70 milijuna eura za provedbu natječaja u kojem će se sufinancirati prihvatljivi troškovi koji uključuju i izgradnju, tj. rekonstrukciju te opremanje staklenika, plastenika i objekata za uzgoj jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena, sadnog materijala i gljiva.

“Razrađeni indikativni plan bit će dostupan na mrežnoj stranici Programa ruralnog razvoja do kraja 2022.”, navode u ovom resoru najavljujući da će visina potpore iznositi od 15.000 do 2.000.000 eura.

Belić pozdravlja najavu iz Ministarstva, ali ostaje suzdržan zato što još nisu poznati rokovi unutar kojih će natječaj izaći te ističe da visine najavljenih potpora nisu dostatne za ozbiljnije projekte u stakleničkoj proizvodnji, već bi trebale iznositi barem četiri milijuna eura.