Iako je energetska kriza kroz nedostatak energije te istodobno njezine rekordne cijene na tržištu malo utišala rasprave o troškovima energetske tranzicije, činjenica je da su visoke naknade za obnovljive izvore energije građanima, a posebice poduzetnicima, i dalje značajan financijski izdatak.

Upravo zbog toga je Vlada ovih dana u proceduru pustila novi prijedlog Uredbe o kriterijima za plaćanje umanjene naknade za OIE i visokoučinkovitu kogeneraciju.

Kako pojašnjavaju iz same Vlade, Uredba se donosi u skladu sa smjernicama Europske komisije u cilju smanjenja rizika za poduzetnike s visokim električnim intenzitetom i potrošnjom električne energije te da ti poduzetnici ne bi svoje aktivnosti preselili izvan granica Europske unije zbog troškova proizašlih upravo zbog plaćanja previsoke naknade za obnovljive izvore.

Izračun BDV-a
Svaki poduzetnik koji će željeti biti obuhvaćen ovim umanjenjem će morati priložiti podatke o svojoj tzv. Bruto dodanoj vrijednosti (BDV) koja podrazumijeva izračun prema troškovima proizvodnih faktura, a račune se kao razlika poslovnih prihoda i materijalnih troškova umanjena za sve neizravne poreze i uvećana za sve subvencije.

Uvjeti za ostvarivanje prava na plaćanje umanjenje naknade za OIE su da prosječna godišnja količina potrošene električne energije poduzetnika ne može biti manja od 500 MWh/god u svakoj godini promatranog razdoblja te da se tvrtka ne smatra poduzetnikom u teškoćama sukladno važećim propisima o državnim potporama, odnosno da nad poduzetnikom nije otvoren ili proveden stečajni postupak ili postupak likvidacije.

Tu je i obveza da tvrtka posluje duže od jedne godine, ali i da ispunjava uvjete energetske učinkovitosti sukladno zakonu koji regulira područje energetske učinkovitosti.

Bude li Uredba prihvaćena u ovoj formi, morat će se priložiti i ostali standardni poslovni dokumenti poput financijskog izvješća, porezne potvrde te dokaza o glavnoj djelatnosti i sl. Upravo bi ovaj zadnji uvjet mogao biti sporan za mnoge poduzetnike jer je Uredbom propisano za koje djelatnosti se smanjenje naknada za OIE može obračunavati.

Iako je poimence navedeno ukupno 116 sektora koji su prihvatljivi za smanjenje naknade za OIE zbog izloženog značajnog energetskog poslovnog rizika, kao i onih koji samo djelomično spadaju u to, ali su i dalje prihvatljivi za umanjenje naknade, činjenica je da ima i onih koji se smatraju zapostavljenim novom Uredbom.

Primjer tvrtke Brković
Jedan od njih je sektor oporabe posebno odvojenih materijala(NACE oznaka: 3832). Na to se požalio Domagoj Brković iz tvrtke Brković d.o.o. koja se više od 40 godina bavi preradom plastičnih otpadnih materijala – razvrstavanjem te mehaničkim recikliranjem ambalaže i ostalog plastičnog otpada u regenerate, ambalažu i foliju za graditeljstvo, poljoprivredu, industriju i domaćinstvo. Tvrtka posluje na vlastitom poslovnom prostoru površine 5000 m² u Svetoj Nedelji i ima 60 zaposlenika.

“Smatram da bi poduzeća koja se bave oporabom otpada, kao veliki potrošači električne energije, morala biti obuhvaćena ovom mjerom”, kaže Brković kao komentar na ovaj Vladin prijedlog. Država je već 2020. donijela sličnu uredbu, no ona se odnosila samo na potrošače koji troše više od 1 GWh struje godišnje.

Razlog ovoga smanjenja godišnje potrošnje sa 1 GWh/god na 500 MWh/god je, navode u Vladi, između ostaloga planiranje povećanja broja korisnika koji će imati pravo na umanjenje naknade za OIE.

Na probleme koje će donijeti poremećaji na tržištu energije su na ljeto ove godine upozorili iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) gdje su predložili četiri “vatrogasne” mjere za spas poduzetništva.

Uz ograničenje cijene energije za poduzetništvo na 150 eura/MWh, privremeno ukidanje, odnosno smanjenje, mrežarina i trošarina, umanjena osnovica poreza na dobit za iznos povećanja troška električne energije, upravo je smanjenje naknada za obnovljive izvore energije bio jedan od njihovih prijedloga.