Kako financijska industrija u ovom trenutku stoji po pitanju fintecha, tema je panela pod naslovom “Budućnost je stigla – fintech”o u sklopu Konferencije Zagreb – bankarsko i financijsko središte 2022. u organizaciji poslovnog dnevnika. Panelisti viši menadžer u Odjelu poslovnog savjetovanja Deloittea Dejan Obradović, predsjednica i suosnivačica udruga Alice in blockchains Magda Milas, Head of Digital Assets Aircasha Filip Šaravanja te direktor tvrtke GlobalLogic Hrvatska Vladimir Kosanović govorili su o tome što to znači za građane, a što za poslovne subjekte, koliko se mijenja slika industrije te koliko važni postaju procesi digitalizacije i umjetna inteligencija, a koliko čovjek.

Iznoseći svoj pogled općenito gdje smo danas, dali su i svoje viđenje u budućnost. Dakle, evo gdje će Hrvati biti uz pomoć fintecha za 10 godina, posebice ako dođe neki novi globalni poremećaj, npr. pandemija te završimo u lockdownu, jer će se tehnologija prema Milas još brže razvijati.

“Svakako idemo u smjeru smanjivanja gotovine u opticaju”, tvrdi Milas dodajući da će se još će se više razvijati u realnom vremenu. Nove vrste digital paymenta, kao i nove vrste predikcije kreditne sposobnosti..

Budućnost donosi povećanje cashlessa Hrvatima koji inače vole gotov novac, tvrdi i Kosanović napominjući kako očekuje da će kroz jednu aplikaciju omogućiti realizacija cijelog niza životnih potreba.

Uzimajući u obzir demografske trendove Hrvatske, prema Obradoviću, promjene koje su za razvoj fintecha potrebne trebala bi pratiti u odgovarajućem tempu i edukacija potencijalnih korisnika.

“Istodobno, kolegama koji se bave razvojem novih fintech rješenja zaželio bih puno sreće i uspjeha”, kazao je s razlogom Obradović.

Kako je Šaravanja uvodno pojasnio, debalans se očituje  u tome da koliko god da je fintech kompliciran za sam razvoj, toliko s druge strane rješava probleme korisnika na jednostavan način.

“Na razvoj će najviše utjecati svijest da među rizicima glavni postaje rizik nečinjenja. To je rizik propuštenih prilika. Ako se ne razvijamo, najviše gubimo, jer dolaze igrači iz inozemstva i uzimaju nam dio tržišnog kolača”, upozorio je Šaravanja.

Dio je to zagonetke o tome zašto nemamo više vertikalno organiziranih fintech kompanija, odnosno prema Kosanoviću koji čak smatra da stršimo iznad prosjeka, demografski problemi su ti koji nas trebaju motivirati, ali tako da se ne bavimo pitanje količine i veličine, nego kako biti brži i inovativniji.

“Kad vam se prikaže na jednostavan način da se može, kao što je to slučaj tvrtke Elektronički račun i njihovog razvoja usluga, to je definitivno poticaj! U fintechu je pozadina razvoja vrlo složena, u prvom redu zbog heterogenih sustava koji nisu integrirani što je karakteristika fintech industrije. Moramo pametno birati bitke, pa  kad krećete u vertikalizaciju usluge, tradicionalnim igračima – bankama, treba objasniti zašto je bitno imati iskustvo iz ove industrije s našeg tržišta”, kaže Kosanović.

Fintech potiče gospodarstvo, ali banke moraju vidjeti svoje prednosti u suradnji s fintech tvrtkama, poručila je Milas. Rizik necijenjenja, klijenti dobro percipiraju, te prema Obradoviću bilježe pozitivne promjene koje donose digitalne tehnologije. Pozvao se i na Deloitteovo  istraživanje digitalne zrelosti, gdje se pokazuje da je RH, u odnosu na zemlje centralne Europe, u srednjem razredu, no u odnosu na npr. Poljsku i Češku nešto slabija, što “pokazuje da postoji značajan prostor za napredak” .

Koliko je naš financijski sektor zainteresiran da u neke poslovne procese implementira čim prije fintech uslugu? Prema Šaravanji, tradicionalne financijske institucije uviđaju što je rizik nečinjenja, no on nije siguran u to koliko su spremne izaći iz svoje zone komfora. Što se tiče Hrvatske i spremnosti subjekata da inoviraju, istaknuo je da za razvoj fintecha imamo ljudske resurse za razvoj takvih rješenja, kao i da većina istih dolazi upravo iz malih država, poput Litve.

“Hrvatska je odlično područje za razvoj fintech rješenja, a među ostalim na malom tržištu potencijalno je brža komunikacija financijskim sektorom.  Ali ne za hrvatsko tržište, već da bi se iskoračilo preko granice, po modelu kako je to IT sektor učinio”, izričit je Šaravanja.

Kosanović smatra da iskorake banke već rade, a taj put je ispravan jer je prednost u kolaboraciji. No važan je apel uputio i roditeljima: naime, tvrdi da trebaju konzumistički pristup transformirati prema konstruktivističkom pristupu kod svoje djece, jer je to baza velikog razvoja u budućnosti.

Milas je istaknula da se zadnjih godina povećava utjecaj blockchaina, što se posljedično odražava kao veliki skok u razvoju tržišta, i to do te mjere da je teško postalo pratiti sam razvoj i sve nove tehnologije. Utoliko, jedna od poruka za banke koje žmire na nove tehnologije, koju je izrekla Milas, jest da će tako u biti jako zaostajati.  Istaknula je i da JP Morgan kroz niz primjera predvodi u novim trendovima, dok se pojedine međunarodne konferencije i s po 50% sadržajno bave blockchainom.

“Fintech je ušao u naše banke, a naglasak je na sigurnosti tako da se uspješno štiti i pružatelje usluga i korisnike. Bankarstvo je tradicionalno sigurnost, a fintech igrači koji ulaze u integriranje svojih usluga svjesni su toga”, navodi Kosanović.

Što se tiče kripto valuta, iako se  kreće u regulaciju kripto tržišta, pravo je pitanje je hoće li ikad zaživjeti tako da zamijene klasične valute. Ako ne propadnu tradicionalne države, kripto nikad neće zamijeniti tradicionalne valute, zaključio je Šaravanja.