Eurozona uskoro će otkriti promjene fiskalnih pravila koje se nisu mijenjala gotovo 30 godina, a imat će značajne posljedice na troškove zaduživanja država i europsko obvezničko tržište. Kako navode inozemni mediji, Europska komisija ovaj će tjedan predstaviti prijedlog reforme fiskalnih pravila

Mjesto prijepora
Fiskalne razlike među državama koje dijele zajedničku valutu “vječna su tema” koja je često znala izazvati i žustre polemike. Primjerice, Francuska je učestalo kršila pravilo o najvišem dopuštenom proračunskom deficitu od 3 posto BDP-a, a vlada u Parizu zbog toga nikada nije kažnjena.

Za takvom praksom kasnije su se povele i manje članice eurozone. S druge strane, zagovornici štednje i poštivanja pravila, Njemačka i Nizozemska, često su upućivali prigovore Europskoj komisiji zašto ne provodi pravila kažnjavajući prekršitelje.

Međutim, pandemija koronavirusa donijela je nove ekonomske probleme Europi, prisilivši ovdašnje vlade da značajno povećaju proračunsku potrošnju kako bi suzbili posljedice krize izazvane pandemijom.

To se pak prelilo u visoke razine javnog duge u cijeloj eurozoni. Činjenica da se cijeli blok suočava s izazovom previsoke zaduženosti potaknuli su ideju kako fiskalna pravila treba revidirati.

Glavna ideja reforme jest omogućiti članicama eurozone da korigiraju razine zaduženosti. Krajem drugog tromjesečja ove godine prosječna visina javnog duga među članicama iznosila je 94,2 posto BDP-a.

Valja istaknuti kako je prošle godine javni dug bio još veći. Naime, zbog troškova povezanih s isplatom pomoći gospodarstvima zbog strogih epidemioloških mjera s kojima su se suočila, na kraju prvog tromjesečja 2021. prosječni javni dug među 19 država koje koriste euro dosegnuo je 99,6 posto.

Za ilustraciju, godinu dana ranije zaduženost je iznosila 86 posto. Potreba korigiranja fiskalnih pravila postala je još aktualnija u vrijeme rata u Ukrajini, energetske krize koju je taj sukob izazvao te rastućih troškova života.

Jedan europski dužnosnik koji je uključen u izradu prijedloga reforme, a koji je želio ostati anoniman, kazao je za CNBC kako je cilj Bruxellesa pronaći rješenja koja su više “po mjeri”, odnosno uzimaju u obzir ekonomske specifičnosti određene države, ali i da su utemeljene na principu održivosti duga.

Kako tvrdi taj izvor, dosadašnji kriterij, postavljen još krajem 90-ih godina prilikom osnivanja monetarne unije, o javnom dugu koji ne smije prijeći 60 posto vrijednosti gospodarstva ostat će i u reformiranom regulatornom okviru.

Međutim, zadovoljavanje ovog kriterija daleko je teže jednoj Grčkoj i Italiji čiji je javni dug na 190, odnosno 150 posto BDP-a nego Njemačkoj čiji je javni dug krajem prošle godine bio manji od 70 posto vrijednosti gospodarstva.

Izvori upućeni u izradu prijedloga ističu kako je plan da Europska komisija analizira održivost duga za svaku državu i potom dizajnira set mjera koje bi trebale pomoći u snižavanju razine zaduženosti. Mjere će sadržavati i precizan hodogram s ciljevima koje treba postići tijekom određenog razdoblja.

A gdje su kazne?
No, za sada se ne nazire rješenje problema s početka teksta – kako će Europska komisija prisiliti nacionalne vlade da set mjera koje će dobiti i implementiraju. “Pravila trenutno ostavljaju mnoštvo prostora za diskrecijsku ocjenu Europske komisije i Vijeća”, stoji u pismu koje je prošlog tjedna Bruxellesu uputila nizozemska ministrica financija Sigrid Kaag.

Dodala je kako je to izazvalo da se pravila implementiraju na netransparentni i ponekad nekonzistentni način. “To treba biti riješeno u nadolazećoj reformi”, smatra Kaag. Slično razmišlja i njemački ministar financija Christian Lindner koji traži da reforma pravila sadrži i mjere za njihovo efikasno provođenje.

Investitori će svakako pozorno pratiti u kojem će smjeru ići reforma tih eruopskih pravila. “Teret otplate kamata kod država s visokim javnim dugom značajno će porasti u idućim godinama. Stoga je ključno implementirati jednostavnija i vjerodostojnija pravila koje će osigurati održivost duga, uzimajući u obzir srednjoročne izazove s kojima se suočavaju europska gospodarstva – demografiju, energiju i zelenu tranziciju”, kaže François Cabau, ekonomski analitičar za područje eurozone u tvrtki AXA Investment Managers.

Kako se kamatne stope normaliziraju, europske države suočavaju se s višim troškovima zaduživanja. Primjerice, krajem prošlog tjedna prinos na talijansku 10-godišnju državnu obveznicu iznosio je 4,46 posto.

Tijekom 2020. i 2021. prinos je iznosio manje od 2 posto. Predstavljanje prijedloga ovoga tjedna označit će višemjesečno razdoblje pregovora među ministrima financija. To znači da će se u najoptimističnijem scenariju nova fiskalna pravila primjenjivati od 2024. godine.