Naši mališani provode mnoge sate “privezani” za zaslon svojih mobitela, koje koriste za komunikaciju s prijateljima i kolegama iz razreda, razmjenu emocija i iskustava, ali i prije svega za usporedbu s vršnjacima i popularnim idolima na društvenim mrežama – često s vrlo negativnim posljedicama za njihov rast. Novo istraživanje koje su provela britanska sveučilišta Oxford i Cambridge zapravo je pokazalo da su tijekom delikatne faze adolescencije dječaci i djevojčice posebno osjetljivi na negativne učinke društvenih mreža – iako s razlikama između muškaraca i žena, piše Novi list.

Kritična dob za dječake je između 14 i 15 godina, a za djevojčice između 11 i 13 godina. Za razliku od dosadašnjih istraživanja o odnosu vrlo mladih ljudi i pametnih telefona, koja su se bavila problemima mentalnog zdravlja koji proizlaze iz pretjerane upotrebe elektroničkih uređaja (i u rekreativne svrhe, putem videoigara), sada su istraživači otišli dublje, posebno istražujući psihološke posljedice (osobito pojavu depresije) korištenja društvenih medija.

Veliku važnost pridali su stoga korištenju pametnih telefona i tableta, kao i vremenu provedenom u njihovom društvu. Sat vremena proveden u gledanju serije ili pisanju zadaće ima drugačiju težinu za psihu vrlo mladih u odnosu na isti sat vremena provedenog na Instagramu ili gledanju videa na TikToku.

Istraživači su se za potrebe ankete usredotočili na korištenje društvenih medija preko 17.000 djece i adolescenata u različitim fazama odrastanja, kako bi identificirali trenutak najveće ranjivosti na negativne učinke “virtualnih kvadrata”.

Emitiranje počinje

Nova streaming usluga uskoro kreće s emitiranjem, evo i detalja

Pokazalo se da je veće korištenje društvenih medija od strane djevojčica u dobi između 11 i 13 godina uzrokovalo općenito smanjenje razine zadovoljstva svojim životom u sljedećoj godini. Isti se fenomen dogodio kod dječaka između 14 i 15 godina.

Ali ne samo to: nakon 19-te godine i muškarci i žene pokazuju slične razine osobnog nezadovoljstva zbog pretjeranog korištenja društvenih mreža.

Međutim, rezultati su ambivalentni: bilo je slučajeva u kojima je korištenje društvenih medija od strane djece čak donijelo dobrobiti i povećanje samozadovoljstva – što pokazuje da je odnos između tih alata i ljudske psihe mnogo složeniji od onoga što se vjerovalo. Među dobrobitima povezanima s korištenjem društvenih mreža znanstvenici navode mogućnost povezivanja s prijateljima, dijeljenja problema ili vlastitog raspoloženja, pronalaženje podrške u teškom trenutku.

Ukratko, društveni mediji jesu i ostaju kontroverzan alat, sposoban povećati društvenost i dijeljenje, ali i nanijeti duboku štetu psihi najmlađih. Zbog toga roditelji moraju pratiti korištenje ovih digitalnih alata i regulirati ga, ako počne poprimati obilježja ovisnosti.