Srbija bi uskoro mogla velike potrošače kao što su zgrade centralne vlasti, prebaciti na geotermalnu energiju što bi doprinijelo znatnoj uštedi u energetskoj krizi. Riječ je o programu istraživanja Ujedinjenih naroda na 28 od 56 državnih zdanja koji provode Ministarstvo rudarstva i energetike i Uprava za zajedničke poslove republičkih organa te Razvojna banka Savjeta Europe, piše portal eKapija.com.

SIV3 i Palata Srbija

“Za projekt iskorištavanja geotermalnih resursa srpska Vlada uzela 40 milijuna eura kredit kod Razvojne banke. Također dobili smo i sredstva od Europskog investicijskog fonda za Zapadni Balkan te vlade Slovačke i Španjolske. Upravo se dovršavaju energetski certifikati, izrađuju se detaljni energetski pregledi kao i geološka istraživanja, a u planu je izrada dvije studije izvodljivosti za SIV 3 i Palatu Srbija”, objasnila je Maja Matejić, menadžerica za energetiku UNDP-a na RTS-u.

Prva istraživanja pokazuju da zgrade SIV 3 i Palata Srbija maju velik potencijal za grijanje, odnosno hlađenje termalnom vodom.

Maja Matejić ističe da su ispitivali potencijal petrogeotermalnih izvora i hidrogeotermalnih izvora. Rezultati su vrlo dobri. Kod SIV-a 3 istraživanje je završeno i već se zna kako se dobar dio toplinske energije može osigurati iz geotermalnih izvora. Doduše, zgrada je takva da će ipak morati imati i dodatne izvore koji bi pokrivali neka vršna opterećenja kada je to najpotrebnije. Ovisno od toga što će pokazati studija izvodljivosti računa se da će se za Palatu Srbija od 40 do 60 posto potreba moći pokriti iz geotermalnih izvora.

Troše kao manji grad

“Uvijek se nakon istraživanja mora napraviti i studija izvodljivosti kako bi se taj potencijal stavio u kontekst same zgrade, analizirale njene potrebe, eventualne mjere na zgradi i naravno termotehnički sustavi u građevini”, ističe M. Matejić.

Svih 28 zgrada, a posebno zgrade SIV 3 i Palata Srbija, ogromni su potrošači, jer zajedno troše energije koliko jedan manji grad.

“SIV 3 čini 12% tih zgrada, a Palata Srbija čini više od 25% gledano na ukupnu površinu. Palata Srbija je značajna i po tome što je spomenik kulture i ima vlastiti energetski izvor, koristi loživo ulje. To nije dobro gorivo, skupo je i ekološki neprihvatljivo, će se u sklopu energetske sanacije razmatrati i zamjena energetskog sustava”, kaže M. Matejić te ističe da su predviđene uštede oko 30 posto na troškovima za energiju i oko 20 posto smanjenje emisije ugljikova dioksida.

Geotermalni resursi čine 3- 4 posto ukupnog potencijala geotermalne energije u Srbiji u kojoj su izvori uglavnom ispod sto stupnjeva, odnosno samo na nekoliko mjesta su iznad 60 stupnjeva.

Modernom tehnologijom se i niskotemperaturni geotermalni izvori mogu vrlo efikasno koristiti pomoću toplotnih pumpi za grijanje i hlađenje objekata. “Upravo to i jest intencija da se što više takvih izvora pronađe i upotrijebi. Geotermalna energija već se upotrebljava na jugu Srbije u Jošanici, Kuršumliji, Vranju.. za toplice – lječilišta, dok se u regiji Mačve upotrebljava u poljoprivrednoj proizvodnji. Ono što nas najviše zanima konkretno u Beogradu jeste da izvore niskih temperatura pomoću toplotnih pumpi upotrijebimo za grijanje objekata iz petrogeotermalnih izvora (energija iz stijena, zemlje ili podzemne vode) niže temperature”, kaže M. Matejić.

Ukazuje da se to pokazuje važnim posebno u energetskoj krizi kada uobičajeni izvori postaju skupi, ali i kada je bitan aspekt sigurnosti opskrbe.

“Zelena energija je odlična, ali najzelenija energija je ona koju nikada ne potrošimo. Trebamo obratiti pažnju na energetsku efikasnost, da što efikasnije koristimo energiju bilo koje boje, pa tek onda da ulažemo i u obnovljive izvore energije”, zaključila je menadžerica za energetiku UNDP-a Maja Matejić.