Prosječna bruto plaća u kolovozu ove godine u Crnoj Gori iznosila je 886 eura, dok je prosječna neto plaća u istom mjesecu iznosila 718 eura. Najveće prosječne zarade imali su zaposleni u sektoru financija – 1169 eura, pokazuju podaci Monstata, izvijestio je portal me.eKapija.com.

Prema podacima Monstata, prosječna neto plaća u kolovozu u odnosu na srpanj ove godine porasla je 0,6 posto, dok je prosječna kolovoška plaća u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježila rast od 35 posto.

Prosječne zarade u sektoru šumarstva, ribarstva i poljoprivrede iznosile su 670 eura, u odnosu na srpanj veće su za dva eura. Zarade u sektoru rudarstva u prosjeku su oko 900 eura, odnosno osam eura više nego u srpnju. Prosječna zarada u prerađivačkoj industriji bila je niža je za dva eura nego u srpnju i iznosi 586 eura, dok je u sektoru energetike manja za devet eura i iznosi 1092, umjesto srpanjskih 1101 euro. Sektor opskrbe vodom i slične komunalne aktivnosti bilježi rast od šest eura, pa su kolovozu plaće iznosile 658 eura.

Pad bilježi i sektor građevinarstva, pa su plaće niže za 13 eura i iznosile su u prosjeku 669 eura, dok trgovina na veliko i malo bilježi blagi rast od sedam eura i prosječna plaća je u kolovozu iznosila 608 eura, iako i dalje zaposleni u ovom sektoru imaju najniže zarade. Promet i skladištenje bilježi rast od 11 eura, pa zarade u ovom sektoru iznose 717 eura, a rast je zabilježen i u sektoru smještaja i prehrane gdje su plaće povećane za šest eura i iznose 666 eura.

Sektor informiranja i komunikacija također bilježi rast od šest eura, pa prosječna zarada iznosi 869 eura. Pad zarade zabilježen je u sektoru prodaje nekretnina za 11 eura i iznosi 874 eura. Stručne, naučne i tehničke djelatnosti bilježe rast od pet eura, dok sektor administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti bilježe rast od šest eura, pa zarade iznose u prosjeku 657, odnosno 585 eura.

Prosječna plaća u državnoj upravi iznosila je 747 eura, i veća je za pet, dok je u sektoru obrazovanja veća za šest eura i iznosila je 709 eura. Zdravstvena i socijalna zaštita bilježi pad za tri, pa je iznos bio 875 eura, dok je sektor umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti zabilježio blagi rast od pet posto, na 631 euro. Pad je zabilježen u sektoru ostalih uslužnih djelatnosti, za sedam eura, na 641 euro.

Prosječna plaća povećana je 1. siječnja ove godine, kada je usvojen program “Europa sad” kojim je minimalna zarada povećana na 450 eura. Prosječna potrošačka košarica poskupjela je za 107 eura u odnosu na 2021. godinu kada je koštala 766,2 eura, dok je 2020. godine koštala 659,2 eura.

Potrošačke su cijene u kolovozu u odnosu na srpanj rasle od 0,2%, pa je jasno da su realne zarade za taj period rasle 0,4%, odnosno po sektorima, promet i skladištenje 1,6%, trgovina 1,2, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1%, vađenje ruda i kamena 0,9, koliko bilježe i sektori opskrba vodom 0,9%. Sektori sluge smještaja i prehrane i obrazovanje. sektori stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti bilježe rast od 0,8% kao i sektor umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti. Sektor informiranja i komunikacija te državna uprava bilježe rast od 0,7%, te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i financijske djelatnosti rast od 0,3 posto.