Zgrade troše oko 40 posto ukupne energije te je jasno da bez Zelenih zgrada nema niti Zelenog gospodarstva ni u konačnici održivog Zelenog društva. Problem zgrada dobro je poznat i često analiziran na području Europske unije. Na razini EU je trenutno otprilike 75% građevinskog fonda energetski neučinkovito, no gotovo 80% današnjih zgrada i dalje će biti u upotrebi 2050. godine. To je ogroman izazov, ali i prilika.
Poznato je i da su zgrade u Hrvatskoj najčešće loše održavane i često neadekvatno građene, to je najbolje pokazao nedavni potres u Zagrebu. Zgrade u Hrvatskoj su odgovorne za potrošnju više od 40 posto potrošnje energije i emitiraju oko 36 posto emisija CO2. Potrošnja energije u zgradarstvu, na razini cijele Europske unije, mora se smanjiti za 80 posto do 2050. godine, ukoliko želimo ispuniti dugoročne ciljevi EU o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine
Jačanje građevinskog sektora
Obnova zgrada je i glavna prilika za gospodarski rast jer otvara radna mjesta i jača građevinski sektor kojim uglavnom dominiraju lokalna poduzeća, istodobno jačajući europsku industrijsku konkurentnost.
Stoga je obnova zgrada posebno navedena i u Planu oporavka koji je Europska komisija objavila kao mjeru oproravka od korona krize. Republika Hrvatska je na vrijeme izradila strateški okvir – Dugoročnu strategiju obnove zgrada te Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), ali su financijska sredstva iz sadašnje financijske omotnice za energetsku učinkovitost u zgradama prva prenamijenjena za zdravstvene potrebe čime je zaustavljen veliki investicijski ciklus i već sada propuštena velika prilika.
Iznimno je loše da u nadležnim tijelima državne uprave ne postoji svijest koliko je važno zadržati kontinuitet energetske obnove zgrada koji onda pozitivno utječe na jačanje kapaciteta građevinske industrije uz pozitivne učinke na društvo, gospodarstvo i klimu. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e (Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske) te posebni savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu, smatra da je za uspjeh na ovom području ključno osigurati predvidivost natječaja za financiranje kako bi građevinari bili u stanju zapošljavati, zadržati i educirati radnu snagu, kako bi projektanti pripremali projekte, a investitori imali mogućnost financijskog planiranja.
“Val obnove koji je najavljen u Europskom zelenom planu mora biti katalizator za transformaciju. Zeleni plan prepoznaje da je našoj građevinskoj infrastrukturi potrebna hitna nadogradnja, ne samo za borbu protiv klimatskih promjena, već i za uklanjanje energetskog siromaštva s kojim se sve više europskih i hrvatskih građana suočava. Energetska obnova zgrada trebala bi ići zajedno s novom industrijskom strategijom i digitalnom tranzicijom”, kazao je Domac.
Ubrzati proces investiranja
EU Renovation Wave cilja obnoviti 35 milijuna energetski neučinkovitih zgrada do 2030. godine. REFINE projekt, financiran iz programa Obzor 2020 ima značajan doprinos ostvarenju tih ciljeva, a ima fokus na rješavanju dostupnosti izvora financiranja za takve projekte.
Odnedavno je REFINE pokrenuo eLearning centar kako bi pojednostavio i ubrzao proces investiranja u projekte energetske učinkovitosti kroz razvoj modela refinanciranja za sve sudionike u projektu uključujući pružatelje energetske usluge, financijske institucije i njihove klijente odnosno predstavnike javnog i privatnog sektora. REFINE je identificirao manjak atraktivnih financijskih opcija i modela za pružatelje energetske usluge kao jednu od glavnih barijera za daljnji razvoj robusnog EU tržišta projekata energetske učinkovitosti. eLearning centar dostupan je i besplatan za korištenje te uključuje različite trening module, video isječke te interaktivne eKnjige koje su prevedene na 10 različitih službenih jezika Europske unije pomažući na taj način implementaciju alata za refinanciranje, modela i metoda razvijenih u sklopu projekta u njihovim aktivnostima. REFINE eLearning centar akumulira spoznaje temeljene na detaljnim i opsežnim istraživanjima tržišta provedenim od strane partnera na projektu uključujući i analiza studije slučaja (case studies) o postojećim instrumentima refinanciranja primijenjenim u Austriji, Republici Češkoj, Belgiji i Latviji kao i iskustvima partnera prikupljenim kroz poslovnu suradnju sa dionicima iz financijskog i poslovnog sektora.
Zaključci provedenih analiza i istraživanja ukazuju na zajednički interes raznih dionika za modelima koji podupiru daljnji rast tržišta energetskih usluga i ‘čišćenju’ bilanci pružatelja energetskih usluga kako bi mogli nastaviti investirati i razvijati nove projekte. U kontekstu REFINE projekta, model refinanciranja podrazumijeva model gdje pružatelj energetske usluge (ESCO tvrtka) prodaje financijskoj instituciji svoja buduća potraživanja od klijenta. Na ovaj način pružatelji energetske usluge ‘čiste’ svoje bilance i stvaraju prostor pružateljima usluga za investiranje u nove projekte povećanja energetske učinkovitosti putem modela ugovora o energetskom učinku
