Potencijal korištenja tehnologije u poljoprivredi je vrlo velik, no u Hrvatskoj se, za razliku od drugih zemalja EU, koristi minimalno. Neinformiranost, neznanje i predrasude najčešći su razlozi tome, a posljedice takvog pristupa su veći troškovi, slabija konkurentnost i znatan utjecaj na klimu i okoliš. Zvjezdana Blažić, konzultantica Smartera, ističe da su, za primjer, samo obnovljivi izvori energije, kao dodatni izvor prihoda farmi, posebno važni u stočarstvu koje je samo po sebi sve manje profitabilno i zanimljivo farmerima. Stoga, ističe, dok u Njemčakoj ili Austriji gotovo da više i nema farme bez solarnih elektrana na krovovima, postrojenja bioplina ili pak onog na biomasu, u Hrvatskoj je to još uvijek raritet. No, ipak se stvari i u našoj zemlji pomiču prema tome. Prepoznajući važnost uklanjanja prepreka za snažniju poljoprivrednu i energetsku tranziciju, te potrebu za sinergijom ova dva sektora, gospodarsko udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu potpisali su nedavno sporazum o suradnji. Temeljem zajedničkih znanstvenoistraživačkih i stručnih interesa, OIEH i Agronomija planiraju suradnju na različitim projektima kojima je cilj osnaživanje poljoprivrede kroz primjenu tehnologije obnovljivih izvora energije. Teme koje se na početku ove suradnje otvaraju su korištenje energije sunca kroz projekte agrosolara čija primjena u drugim zemljama EU pokazuje vrlo dobre rezultate zaštite poljoprivrednih kultura i povećanje prinosa uz istovremenu proizvodnju energije, kao i valorizacija digestata koji je nusproizvod rada bioplinskih postrojenja, ali i nedovoljno prepoznato i korišteno organsko gnojivo koje poboljšava kvalitetu tla.

Sinergija s znanošću

Maja Pokrovac, direktorica OIEH, ističe da je u njhovim aktivnostima informiranja, educiranja te aktivnog sudjelovanja u sukreiranju procesa i javnih politika za daljnji razvoj sektora obnovljivih izvora jako važna suradnja s akademskom zajednicom. “Agronomski fakultet u Zagrebu vidimo kao partnera čiji će znanstvenoistraživački rad dati velik doprinos našem nastojanju da se u poljoprivredi više koriste obnovljivi izvori energije. Njihovo korištenje dugoročno smanjuje troškove poljoprivredne proizvodnje, povećava održivost i konkurentnost. Također povećava šanse poljoprivrednika za povlačenjem financijskih sredstava iz EU fondova jer je primjena OIE sve češći uvjet u natječajima, budući da je održivost, prvenstveno smanjenje štetnih emisija, jedan od ključnih ciljeva EU u sklopu zelene tranzicije. Uz sve navedeno, veće iskorištavanje potencijala OIE jedan je od glavnih ciljeva Europskog zelenog plana, koji uključuje smanjenje emisije ugljika za 55 posto do 2030. godine. Intenzivnije korištenje obnovljivih izvora energije i povećanje energije učinkovitosti je ključni faktor u postizanju ove ambicije”, navodi Pokrovac. Dekan Agronomskog fakulteta Ivica Kisić podsjeća da je upravo ova institucija zadnjih godina na svim svjetskim listama citiranosti u području ‘Agricultural sciences’ svrstan među 100-200 najcitiranih Fakulteta u svjetskim razmjerima. “Prema NTU Rankingu Agronomski fakultet je najbolje rangirano područje te Sveučilištu u Zagrebu uz Medicinski fakultet ukupno značajno diže prosjek na svjetskim listama citiranosti. Jedan od razloga je u tome stalno širenje znanstvenih vidika i područja našeg djelovanja. Kroz nove studijske programe (obnovljivi izvori energije, agroturizam, ruralni razvoj, ribarstvo i lovstvo) te cjeloživotno obrazovanje ili organiziranje ljetnih škola pokušavamo ukazati na koji način zadržati mlade ljude u ruralnim područjima odnosno pronaći više izvora za život u ovim područjima. Smanjenje ekološkog otiska kroz korištenje OIE je jedan od načina kako ublažiti emisiju stakleničkih plinova odnosno prilagoditi se i ublažiti posljedice klimatskih promjena”, kaže dekan Kisić.

Kada se govori o snažnijoj implementaciji OIE u poljoprivredi, u fokusu su dva pojma – agrosolari i digestat. Digestat je nusproizvod procesa anaerobne digestije u dobivanju energije iz bioplinskih postrojenja koja proizvode zelenu energiju – bioplin čija je primjena široka, a može služiti i za pokretanje turbina za proizvodnju električne energije. Anaerobna digestija je tehnološki proces kojim se pomoću mikroorganizama, u anaerobnim uvjetima u bioplinskom fermentoru, obrađuje i stabilizira organski materijal uz stvaranje bioplina. Konkretno, dobiva se organsko gnojivo koje je prema mnogim analizama čak i učinkovitije od stajskog gnojiva. U Hrvatskoj je 80 posto digestata u tekućem obliku, a 20% u krutom. Prema trenutnom prijedlogu zakonodavnog okvira dozvoljeno je samo korištenje krutog digestata jer on zadovoljava tražene parametre udjela dušika, fosfora i kalija – NPK), dok bi tekući digestat mogao biti samo element, tj. sastavni dio nekog drugog gnojidbenog proizvoda.

Dva u jedan

No, da bi se od tekućeg digestata proizveo novi gnojidbeni proizvod trebalo bi uložiti znatna dodatna sredstva u nove tehnološke procese što je neisplativo i u današnjim okolnostima bioplinskim postrojenjima nemoguće jer su već izloženi velikim značajnim gubicima zbog poremećaja cijena sirovine. Ako se pak ne ide u dodatnu obradu, a bez nje se ne omogućuje korištenje tekućeg digestata, on će postati otpad koji treba zbrinjavati. Kako i gdje? Stvaramo li time novi ekološki problem?

Na drugoj strani imamo Agrosolarstvo. Prema uobičajenoj praksi, solarna elektrana je prostorno odvojena od poljoprivredne proizvodnje, ali u agrosolarstvu se te dvije komplementarne djelatnosti nalaze na jednoj površini. Naime, velike solarne elektrane se nalaze na povrišinama od 20 i više hektara, a tehnologija postavljanja solarnih ploča je takva da između njih ostaje značajan udio neiskorištenog zemljišta koji se može iskoristiti za poljoprivrednu proizvodnju. Prostor koji se nalazi u redovima između panela se koristi za biljnu proizvodnju ili se, u slučaju stočarstva, unutar zone solarne elektrane dovode životinje npr. ovce na ispašu. Na ovaj način se simultanom izmjenom redova na nekom prostoru istovremeno dobiva električna energija i proizvodi hrana te ostali prehrambeni proizvodi. Sukladno tehnološkom razvoju, u ovom dijelu danas imamo dostupne i pomične panele koji se tijekom dana pomiču u smjeru Sunca te imaju veću iskoristivost od fiksnih panela. Uz veću iskoristivost sunčeve energije, na ovaj način se ne stvaraju trajno zasjenjene površine te se omogućuje veća osunčanost tla u različitim dijelovima dana. Kako je za Poslovni dnevnik istaknuo Mario Mesarić iz IRES ekologije, prema okvirnoj računici u kojoj se koriste pomični paneli, oko 70% površine dostupno je za poljoprivrednu djelatnost, dok je manje od 30% namijenjeno za solarne panele.

Na nedavno održanoj konferenciji Smart Industry 2022 u organizaciji Poslovnog dnevnika u Zagrebu novosadski istraživačko-razvojni institut za informacijske tehnologije Biosens predstavio svoj projekt prvog digitalnog sela u Srbiji. Osim Biosensa, u projektu sudjeluju i Delta Holding te Mokrin House. Isidora Stojačić iz Biosensa je istakla da im je fokus bio razviti projekte koji imaju praktičnu primjenu u poljoprivredi, poput dronova i robota, a u svrhu smanjena uporabe pesticida i veće produktivnosti. Edo Bratović iz Mokrin House-a, pojašnjava da je cilj bio da se ovakav projekt napravi u realnim okvirima u živom selu, Mokrin, koje ima 3000 stanovnika i 600 gospodarstva, OPG-ova, a od čega je 40 farmera, uglavnom mlađih, ušlo u projekt digitalizacije. Najavio je osnivanje i digitalne zadruge u kojoj bi udruženi farmeri zajedno nabavljali repromaterijal i opremu pod povoljnijim uvjetima. Tijana Koprivica iz Delta Holdinga, kazala je da oni od 2018. u svojem fokusu imaju digitalizaciju poljoprivrede te da na taj način žele povećati prinose farmerima, ali i zaradu svojem poslovnom sustavu te u končanici tako poraditi na dugoročnom i održivom regionalnom razvoju ruralnih područja.