U razdoblju visoke inflacije mnoge su države u Europi odustale od tržišnih principa te su ograničile cijene, i to ne samo energenata nego i osnovnih prehrambenih proizvoda. U Hrvatskoj, Mađarskoj i Srbiji to je bila Vladina odluka. U Francuskoj se na takav korak odlučio najveći najveći trgovački lanac, koji je u dogovoru s dobavljačima i proizvođačima ograničio cijene za tisuću proizvoda.

No, tko se posljedično, u lancu od polja do stola najviše odrekao svoje zarade? Do početka prosinca, barem što se tiče ulja, brašna, šećera, mlijeka i nekih vrsta svježeg mesa, možemo biti mirni – cijene su zamrznute. Ivanka Mihalić pozorno prati cijene i smatra da je takav potez Vlade dobar te da bi zamrzavanje trebalo obuhvatiti i druge proizvode, javlja HRT.

“Povrće i voće, mislim da je to otišlo predaleko, čak i meso, ajd nekako, ali ovo ostalo, zelenjava, odite na tržinicu, to je stvarno katastrofa”, kaže.

Udar na džepove građana

Osnovne namirnice: Cijena šećera u tjedan dana porasla 40, a ulje u godini skoro 100%

Među devet proizvoda kojima je ograničena cijena je i pile za roštilj. Po kilogramu stoji 24 kune i 99 lipa, no ta cijena vrijedi samo za cijelo pile. Od 24 kune i 99 lipa moraju se namiriti svi u lancu opskrbe. Država će uzeti 5% PDV-a. Još 5% iznosa – trgovac jer tom odlukom zamrznute su i trgovačke marže. No marža nije zamrznuta za sve proizvode jednako.

“Svinjska plećka s kostima, vrat bez kosti i mljeveno meso, recimo jedna nelogičnost – trgovcima je određena marža tek 1%, maksimalna marža. S druge strane imamo situaciju na nehlađenu robu, UHT mlijeko, šećer, dakle nema kala kao što ima kod mesa, nema troška energije, trgovcima je marža određena 5%”, kaže Branko Bobetić, iz Gospodarskog interesnog udruženja Croatiastočar.

Od ostatka namirit će se prerađivači, distributeri, proizvođači. Oni koji su na početku lanca opskrbe, ističu da su ograničavanjem cijena najviše pogođeni. Jer da i sav iznos ide njima, to im, kažu, ne bi bilo dovoljno za pokrivanje troškova proizvodnje.

“Proizvođačima je jako teško, nemaju na koga taj teret prebaciti. Oni ga mogu podijeliti s primarnim proizvođačima, ali ono što se dešava jest da oni te proizvode ne plasiraju na tržište”, istaknula je Zvjezdana Blažić, konzultantica u poljoprivredno-prehrambenoj industriji.

Pronađite zamjenu

Opskrbite se, stručnjaci upozoravaju da bi nam mogla uslijediti nestašica još jedne namirnice

Jer zamrzavanjem cijena mogli bi biti više na gubitku, nego dobitku. Koliko točno, zasad ne otkrivaju. Iz prehrambene industrije Vindije imamo odgovor: “Glavninu tereta koji donosi ograničavanje cijena nedvojbeno preuzimaju proizvođači. Budući da se tržište suočava sa svakodnevnim previranjima cijena energenata i repromaterijala, za očekivati je da će troškovi proizvodnje dodatno rasti i stvarati dodatni gubitak kompaniji, stoga je o konkretnim iznosima još prerano govoriti.”

I dok će veći, koji imaju brojne artikle, ograničavanje cijena lakše podnijeti, mali će se morati snaći kako znaju. I jedni i drugi očekuju da će im država pomoći sudjelovanjem u pokrivanju troškova energenata te olakšicama u poslovanju tijekom provođenja mjera. Potrošači, pak, očekuju da nakon isteka razdoblja zamrzavanja, cijene tih proizvoda neće drastično rasti.