Pavao Vujnovac: To što me uspoređuju s Todorićem, jako mi smeta

Autor: Poslovni.hr , 16. listopad 2022. u 13:52
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL

Ja tu vidim određenu logiku, određene investicije ne gledam dugoročno nego gledam priliku za zaradu, a zaradu koristim za rast samog sustava, objasnio je Vujnovac razgranatost svog biznisa.

Pavao Vujnovac, vlasnik i predsjednik uprave ENNA grupe, bio je gost Intervjua tjedna u Točki na tjedan N1 televizije. U desetak godina od preuzimanja PPD-a, od male vukovarske plinarske kompanije u gubitcima, stvorio je moćno poslovno carstvo. A upravo ovih dana u završnici je operacija i formalnog preuzimanja upravljačkih poluga u ex Agrokoru – Fortenovi.

Vujnovac aktualnu aferu oko preprodaje plina u INA-i nije želio komentirati. U razgovoru je otkrio kako su izgledali njegovi počeci u biznisu.

“Bio samo od 2006. u PPD-u i oni su 2009. odlučili izaći iz Hrvatske, bili su u dugovima, trebali su biti lokalni distributer. Uložili su velika sredstva i ona se nisu vraćala adekvatno jer industrija nije bila na razini da se investicija vrati. 2010. osnivam Energiju Naturalis kako bih kupio PPD, nisam to mogao kao fizička osoba, i preuzimam firmu bez naknade i preuzimam dugove.

Preuzeo sam firmu s dugovima i dobio obveze da iz rasta poslovanja platim određene benefite njima u budućnosti gdje smo odmah počeli suradnju. Ja i moji ljudi počinjemo učiti od Eona plinski biznis”, rekao je Vjnovac. Na pitanje zašto je preuzeo kompaniju u dugovima kazao je da je vidio perspektivu s liberalizacijom tržišta koja je trebala doći.

“Preuzeo sam rizik, ali nisam dao neka sredstva. Procijenio sam svojom poslovnom odlukom da mi je to velika tema u životu koju ću sigurno pamtiti”, naveo je.

“U početku 2010. do 2012. liberalizacije smo učili od Eona. Išli smo u Mađarsku i učili. Dvije godine smo se pripremali za liberalizaciju. Liberalizacija tržišta se trebala formalno dogoditi 1. siječnja 2011. No tad je zbog cjenovnih pomaka, Popijač je bio ministar, donesena odluka da se zaustavi liberalizacija na godinu dana. Vrdoljak s liberalzacijom nema veze, a mi smo pioniri liberalizacije tržišta. Prva firma koja je uvezla plin u Hrvatsku mimo Ine bio je PPD, tad smo prodali dio plina Gradskoj plinari Zagreb na natječaju. Kasnije su došli HEP, Petrokemija itd”, rekao je Vujnovac za N1.

Na pitanje može li se u tim tvrtkama ući u biznis ako nema zaleđa u politici Vujnovac je rekao da su svi natječaji transparentni.

“Ljudi ne razumiju kako funkcioniraju te kompanije. HEP radi godišnju nabavu energije, konkretno desetke tendera. Masu tih natječaja ispituje tržište, ponište, sudjelovao sam na mnogo poništenih natječaja, stroga je procedura. Pristup natječaju dobiva svatko u Europi i može nuditi svoju cijenu. Vrdoljak je tad bio ministar graditeljstva i ja sam sudjelovao na natječaju u HEP-u gdje sam trebao dobiti, ali bio je poništen natječaj i nisam prošao. To je bilo 2012. Mi smo pod velikom lupom javnosti, radimo 80% biznisa u Europi, zar mislite da nam u svakoj državi u kojoj radimo povlađuju i daju pozicije? Mnogi to koriste kao što koriste moje ime za svoje političke obračune, ali to su insinuacije, to nema veze sa stvarnošću.

Na početku smo imali Eon iza leđa, bili smo partner s njima za hrvatsko tržište. Eon je taj koji je PPD-u dao snagu u počecima, ali realno nije bilo nikoga na tržištu, mi smo bili praktički jedini i zbog tog pionirstva i ranog starta smo kasnije zauzeli poziciju koju više nikad nismo izgubili.

Radili smo s Eonom i 2013. ili krajem 2012. Gazprom nije bio prisutan na hrvatskom tržištu već par godina. Došli su kod PPD-a jer im je u strategiji bilo da direktno sudjeluju. Plin koji sam kupovao od Eona, to je bio plin od Gazproma. Praktički sam Gazpromov plin kupovao preko Eona. Tad su došli u PPD-u i rekli da žele direktno sudjelovati na tržištu. Rekli su da bi rado potpisali ugovor s PPD-om. Taj ugovor je bio na godinu dana i u dogovoru s Eonom, jer sam Eonov partner, nastavili smo kao na dvije strane. Budući da je Eon u strategiji imao izaći iz Mađarske, što su na kraju i prodali mađarskoj vladi, počeli smo raditi paralelno. Kad je Eon prodao mađarski portfelj, s Gazpromom sam nastavio i 2017. smo zaključili da bi bilo dobro da suradnju učvrstimo s desetogodišnjim ugovorom. Do 2027. imamo ugovor”, rekao je Vujnovac. Naveo je da je mnogo je kompanija u Europi koje kupuju plin i od Gazproma.

“PPD je parner Gazproma u regiji vezan uz Hrvatsku. Količine isporuke idu normalno između PPD-a i Gazproma, oni poštuju ugovorne uvjete. Nije nam Gazprom glavni dobavljač, velik je partner, ali od njih kupujemo 20 do 25 posto naših potreba. Kupujemo sa svim velikim partnerima u regiji – u Mađarskoj, Italiji, Austriji, puno plina kupujemo na burzama.

Postoji tok kroz Ukrajinu koji sad ide. Trenutno taj tok ide. Postoji južni tok s kojim se snabdjeva kroz Bugarsku i Srbiju. Mi smo u poziciji da su skladišta u Europi puna, temperature kratkoročno toplo je vrijeme svuda u Europi, vidimo da pada zbog cijena potražnja u industriji, jednostavna potrošnja je rapidno pala. Cijene padaju na dnevnom nivou. Iza covida se plinski biznis jako promijenio. Nekad se mogao predvidjeti fizički utjecaj na cijene, to je sad jako palo, sad se gleda percepcija – izjave, tvitovi, igre oko plinovoda. To danas kreira veliku nervozu na tržištu.

Mislim da je Europa u boljoj poziciji. Određeni kapaciteti LNG-a dolaze u Europu. Vidimo mjere europske komisije koje pridonose cijeloj priči. Imali smo nervozu ljetos zbog struje, danas se malo mijenja i politika Europe. Mislim da će cijene ići dole kao što već idu. Moja pretpostavka je da će se cijene relaksirati”, naveo je Vujnovac za N1.

O usporedbama s Todorićem i Fortenovi

Stvorili ste carstvo za koje je Agrokor mala beba. Pokušava se formalizirati dogovor da kao investitor preuzmete upravljački dio u Fortenovi?

Sber kao vlasnik je realno teret kompaniji jer je pod sankcijama. Sad se radi na tom nekom rješenju da oni izađu. Sber pod sankcijama nema pravo glasa na skupštini. Ja imam 60 posto glasova sa svojim udjelima, oni su sporili samo jednu točku u kojoj se mijenjaju upravljački akti. Dobili su prvostupanjsku presudu da mogu glasati na toj specifičnoj točki. Tu sam se žalio, vidjet ćemo što će biti. Za druge odluke o upravljanju firmom ne mogu glasati. Kad bi Sber izašao iz vlasništva, onda bismo radili na refinanciranju duga od Fortenove.

Zašto ste uložili?

Uložio sam značajan dio svoje imovine. Prvenstveno sam vidio određeni potencijal kompanije koja je izlazila iz stresnog perioda. S druge strane smatrao sam da mi Hrvati u Fortenovoj trebamo imati što za reći. Svoje novce ne investiram van Hrvatske, zato pričamo o gomili biznisa. Možda bih danas bio manje pod reflektorima da sam investirao van, što ljudi rade. Dosad sam u sve što sam investirao donio dodanu vrijednost. Nisam mogao gledati da hrvatska gospodarska zajednica nema što za reći, ali sam prvenstveno vidio perspektivu. To što me uspoređuju s Todorićem, jako mi smeta. Ni ja ni jedna moja kompanija nismo narasli na privatizaciji, meni nitko nije nešto pogodovao. S druge strane nije narastao ni PPD ni ENNA na tuđim novcima, nisam dizao dugove, uzimao od dobavljača novce, cijeli sustav raste organski. Reinvestiram dobiti. Spominjalo se u usporedbama s Agrokorom sistemski rizik. Ja i mam dva sustava – ENNA-u (holding firma) i PPD. Imam privatne investicije gdje je i Fortenova, Pevex, neke nekretnine. Ne postoji povezanost ta dva sustava što se tiče dugova – ne postoje dugovi koji bi srušili taj sustav. To je velika razlika u modusu operandi – mi nismo rasli na dugovima i tuđim novcima nego organski. U strateškim investicijama – ja sam partner u projektima s velikim firmama, to Agrokor nije imao. Imam mnogo partnerstava koje puno govore o nama, od njih smo mi učili i nismo došli u loše odnose. Nema tog sistemskog rizika.

Zašto idete tako široko kao investitor?

Ja tu vidim određenu logiku, određene investicije ne gledam dugoročno nego gledam priliku za zaradu, a zaradu koristim za rast samog sustava.

Najavili ste da ćete u nekom trenutku i prodati velik dio toga, čemu onda sve to?

Rekao sam da bih prodao veći dio, ne da bih zašao iz kompanije. Kad Fortneova riješi probleme i refinancira se, onda je spremna za rast i za izlazak u regiju, ali šire. Tad će joj trebati kapitala, drugih znanja i investicija, tad trebamo više mozgova koji će definirati perspektivu Fortenove. Većinu ću prodati, ali ću kao manjinski dioničar s više dioničara sudjelovati u budućosti Fortneove.

Je li to bila Todorićeva greška?

Da. Prevelika kompanija da bi funkcionirala na tako uskom broju ljudi u odlučivanju, čak i vlasničkim odnosima.

 

Komentirajte prvi

New Report

Close