Sve članice EU, uz iznimku Hrvatske, izvršile su mapiranje društvenih poduzetnika! Rješenja na tom planu, uz novi Akcijski plan za razvoj društvene ekonomije do 2027. koji se treba donijeti, tražit će kroz dijalog s danas umreženim društvenim poduzetnicima (DP).

Zasad je oko 150 DP-a udruženih u krovnu organizaciju koja postaje relevantan sugovornik za izradu novih zakonskih alata. Zove se Hrvatska mreža za društveno poduzetništvo (udruga), no ključni će biti i rezultati projekta pod nazivom “Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo”.

Istočni grijeh poduzetništva
Predstavljeni su jučer u Zagrebu na konferenciji na kojoj je potpredsjednik Vlade Tomo Medved podsjetio da društveno poduzetništvo ima izniman utjecaj na gospodarske prilike.

“Mnoge zadruge hrvatskih branitelja djeluju na principima radnih zadruga, a ovaj projekt će pomoći razvoju društvenog poduzetništva. Sve branitelje koji imaju ambicija i prepoznaju društveno poduzetništvo pozivamo da se uključe”, poručio je ministar Medved.

U okviru projekta (sufinancira ga Europski socijalni fond) sudjeluje 20 partnera: pored znanstvene zajednice, partneri su socijalne zadruge, udruge, Zajednica županija, HZZ… Cilj projekta je jačati kapacitete organizacija civilnoga društava uz potporu akademske zajednice, kako bi se uspostavio učinkoviti dijalog svih dionika za društveni razvoj RH, a njegov nositelj je Centar za ruralni razvoj CERURA HR na čelu s predsjednikom Stipom Efendićem.

“Uz potporu znanstvene zajednice, izradili smo 8 smjernica za razvoj javnih politiku na temu društvenog poduzetništva. Kroz 50 fokus grupa i više od 600 anketnih listića te 4 anketna istraživanja, brainstorming, okrugle stolove, pripremljeno je šest znanstvenih i dva stručna članaka.

Moramo definirati da je društveni poduzetnik, kao i u zapadnim ekonomijama, onaj koji se bavi biznisom, znači djeluje na tržištu, a ne npr. volontiranje i pomaganje, ali da primarni cilj nije zadovoljavanja profita pokretača, nego interesa društvene zajednice”, kaže Efendić dodajući da je najbolji primjer organiziranja zadruga, pa tako i braniteljske.

Održan je i panel “Istočni grijeh društvenog poduzetnštva u RH”. Efendić je pojasnio što je to. Priprema zadnje Strategije razvoja društvenog poduzetništva koja je 2021. istekla, tvrdi, pošla je krivim smjerom.

Naime, nastala je iz Strategije razvoja civilnog društva koja jest katalizator promjena kod javnih politika, ali se nije pretvorila u sredstvo, nego u cilj za udruge, jer u njezinoj izradi nisu obuhvaćeni društveni poduzetnici.

“Kako bi se ispravio propust, nastao je projekt koji je uključio sve aktere koji su u Hrvatskoj mreži za društveno poduzetništvo. Čak 265 milijuna kuna bilo je predviđeno za strategiju koja nije realizirana.

HBOR nije donio financijske instrumente, a Ministarstvo rada nije napravilo zakonodavni okvir, kao ni mapiranje društvenih poduzetnika u RH, osim Ministarstva branitelja koje je u svojoj domeni napravilo evidencije braniteljskih zadruga kao dijela društvenog poduzetništva”, kaže Efendić.

Neravnopravan porezni status
Dio nejake poslovne zadružne scene danas kod nas čini oko 550 živih braniteljskih radno-socijalnih zadruga, dok ukupno postoji tek oko 810 zadruga prema podnesenim završnim računima.

Zadruge nisu atraktivne ni zbog poreznog tretmana, pa naš sugovornik navodi da je bitan ravnopravni porezni status, poput primjera talijanskog zakona kojim se propisuje kad se penalizira profit, a kad se to ne čini.

Uz rješenja da se ne oporezuje profit koji se investira u napredak zajednice, Efendić navodi da su bitni i poticaji kroz ogromne državne resurse koji se u razvijenim zemljama daju socijalnim poduzetnicima.