Digitalna transformacija Hrvatske je u porastu, no proces je prespor, što pokazuje i pad Hrvatske na indeksu digitalizacije Europske Komisije s 19. na 21. mjesto, najviše zbog slabe povezanosti.
Drugi su nas pretekli i moramo sve brže trčati kako bismo nadoknadili propušteno, ustvrdio je Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva na trećoj konferenciji “Smart industry: Pametnim industrijama do ubrzanog razvoja i rasta hrvatskoga gospodarstva” koja je održana u utorak u organizaciji Poslovnog dnevnika u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn.
“Svjesni smo da trebamo ubrzati, zbog čega smo postavili ambiciozne ciljeve u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, što su nam priznali i u Europskoj komisiji. Ambiciozni smo, ali vjerujemo da to možemo ostvariti”, poručio je Gršić.
Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva podsjetio je i kako su nam dvije aktualne krize ukazale da nam je potreban zaokret prema pametnim tehnologijama, proizvodima veće tehničke razine i inovacijama, zbog čega je ključna vertikalizacija IT sektora i uključivanje u financiranje bespovratnim sredstvima EU.
Gršić ističe da je uloga državne administracije stvoriti preduvjete, prateći promjene u društvu te provesti digitalizaciju javne uprave i javnog sektora.
“Tako ne bi bilo šetanja po šalterima, da nam sve informacije javnog sektora budu dostupne, da jačamo državnu informacijsku infrastrukturu, ali i omogućimo da ona ima što više korisnika.
Digitalizacija javne uprave ima višestruki utjecaj na razvoj hrvatskog društva, u odnosu na građane dostupnost brzih, jeftinih i kvalitetnih elektroničkih usluga omogućuje i sigurno i učinkovito društveno i poslovno okruženje, te je preduvjet za ravnopravno sudjelovanje svih građana u procesima.
U kontekstu internog funkcioniranja javne uprave, digitalizacija povećava učinkovitost i kvalitetu rada javnih službenika, pomaže profesionalizaciji poslovanja te doprinosi etici i integritetu javnih institucija, a da ne spominjem uništenje birokracije i korupcije u korištenju digitalnih alata.
Stoga je fokus u idućem razdoblju u korisničkoj perspektivi i na ustroju agilnog načina rada, i ta agilnost treba biti brža jer i sama digitalna transformacija zahtjeva brze promjene”, kazao je Bernard Gršić.