Otkriva to novo istraživanje Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM) koje je identificiralo šest kategorija koje izazivaju gađenje.

Ovo posljednje je emocija koja se razvila kako bi pomogla našim precima da izbjegnu bolesti i infekcije.

Istraživači su uspjeli pokazati da je vjerojatno strukturirano oko ljudi, postupaka i predmeta koji bi mogli povećati naš rizik od zaraze bolešću.

Znanstvenici su prvi put upotrijebili ovu perspektivu kako bi analizirali emociju gađenja te njene komponente. I pritom su identificirali šest uobičajenih kategorija koje ga uzrokuju:

• Loša higijena
• Životinje ili insekti koji prenose bolesti
• Rizično seksualno ponašanje
• Lezije ili mjehurići s gnojem na koži
• Hrana koja se kvari
• Hrana netipičnog izgleda

Prije istraživanja, tim je predvidio da tipovi gađenja izravno odgovaraju kategorijama povezanima s prijetnjom bolesti, ali je kasnije otkrio da su u mozgu uže povezani s radnjama koje ljudi trebaju poduzeti kako bi izbjegli bolest, kao što je nedodirivanje kožnih lezija ili neprilaženje osobama koje su ispuštale neugodne mirise.

Prema znanstvenicima, to odgovara evolucijskom pogledu na emocije kao funkciju djelovanja. Zapravo, potiču nas da se ponašamo na određeni način i da izbjegavamo određene stvari kako bismo zajamčili najbolji opstanak i reprodukciju.

Promatrali su više od 2500 ljudi na internetu, navodeći 75 potencijalno “odvratnih” scenarija, od ljudi s očitim znakovima infekcije, gnojnim kožnim lezijama, predmeta prepunih insekata do kihanja i defekacije na otvorenom. Sudionici su zamoljeni da ocijene gađenje prema svakom scenariju na ljestvici od “bez gađenja” do “ekstremnog gađenja“.

Od svih prikazanih scenarija, inficirane gnojne rane ocijenjene su kao najodvratnije. Kršenje higijenskih pravila – poput lošeg tjelesnog mirisa – također se pokazalo posebno odvratnim.

Analizirajući odgovore sudionika, istraživači su uspjeli identificirati 6 uobičajenih kategorija gađenja, od kojih je svaka povezana s vrstama zaraznih prijetnji koje su se redovito pojavljivale u našoj prošlosti.

Povijesno gledano, na primjer, jedenje pokvarene hrane moglo je uzrokovati bolesti poput kolere, bliski kontakt s nečistim ljudima mogao je prenijeti gubu, promiskuitetni seksualni običaji mogli su izložiti pojedinca riziku od sifilisa, a kontakt s otvorenim ranama mogao je dovesti do kuge ili velikih boginja.

Rezultati istraživanja pokazali su da postoje spolne razlike u reakcijama na prikazane gnusne scenarije.

Žene su svaku kategoriju ocijenile odvratnijom od muškaraca i potvrđuju teoriju da se gađenje razvilo kod životinja, potičući ih da poduzmu nešto kako bi smanjili rizik od infekcije. Ovakvo ponašanje prisutno je i kod ljudi, prenosi Novi list.