S Markom Serdarevićem, članom Uprave i glavnim direktorom za prodaju i razvoj Odašiljača i veza (OIV), razgovarali smo o testnom razdoblju emitiranja DAB+ signala u Hrvatskoj, njegovoj komercijalizaciji, prednostima nad FM signalom te budućnosti digitalnog i analognog radija.

Digitalizacija medijskog svijeta neprestano napreduje i konačno je stigla do radija. Krajem prošle godine završeno je testno odašiljanje DAB+ u Hrvatskoj koje je započelo još 2017. godine.

Možete li pojasniti o čemu je riječ?

Za same početke digitalnog radija svakako je potrebno spomenuti da je OIV u studenom 2017. godine u suradnji s Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Agencijom za elektroničke medije (AEM) pokrenuo projekt testnog odašiljanje radijskog signala putem digitalne platforme DAB+ (digitalni radio) na području Republike Hrvatske.

U tadašnje vrijeme to je svakako bio izazov ne samo za sudionike koji su bili uključeni u projekt već i za radijski eter u Hrvatskoj, a pored smjera digitalizacije i praćenja naprednijih zemalja bila je namjera pobuditi interes nakladnika te popularizirati digitalni radio kao kvalitetniji oblik radijskog emitiranja. Taj testni period odašiljanja trajao je gotovo četiri godine, a imao je doseg do više od tri milijuna stanovnika.

U nekoliko testnih faza usavršavali smo digitalnu platformu i proširivali mrežu, a sve u svrhu boljeg pokrivanja i dostupnosti signala na svim područjima Republike Hrvatske. Pred kraj druge godine testnog emitiranja AEM je izdao Poziv za iskazivanje interesa za eksperimentalno emitiranje radijskih kanala u digitalnoj tehnici na koji se javio rekordan broj nakladnika, njih čak sedamnaest.

To je bio odličan pokazatelj da smo ovim načinom postigli željene rezultate tijekom testnog perioda te da smo na dobrom putu prema komercijalizaciji digitalnog radija. Proces prelaska na komercijalni rad započeo je u studenom prošle godine kada je nakon provedenog natječaja HAKOM donio odluku kojom se OIV-u do 31. prosinca 2036. godine dodjeljuje dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluge upravljanja elektroničkom komunikacijskom mrežom digitalnog radija za multipleks MUX 1. Na temelju izdanih koncesija u digitalnom radijskom eteru pridružile su nam se nove radijske postaje.

Marko Serdarević/JOSIP REGOVIĆ/PIXSELL

Na koji način slušatelji primaju signal digitalnog radija? Po čemu se razlikuje od internet radija?

Prije svega da bi slušatelji primili signal digitalnog radija trebaju posjedovati digitalni prijamnik koji podržava DAB+ standard. Dobra je činjenica da svi digitalni prijamnici koji su dostupni na tržištu, pored standarda digitalnog radija podržavaju i postojeći FM, a cijene istih se u prosjeku kreću od 150 kuna pa na više.

Bitna razlika između internet i digitalnog radija je u tome što slušanje digitalnog radija ne zahtjeva mjesečni trošak prijenosa podataka. Nakon što korisnik kupi prijamnik, usluga je za njega besplatna za cijelo vrijeme korištenja, dok to nije slučaj kod internet radija koji zahtjeva učestalo korištenje usluge prijenosa podataka te ovisi o dostupnosti podatkovne mreže i pokrivenosti od strane mobilnih operatora.

Kao drugu bitnu razliku naveo bih svakako da sadržaj informativnog programa na digitalnom radiju mora imati autentičnost u pogledu provjerenih informacija dok to kod odašiljanja putem interneta ne mora biti slučaj. Uzmite za primjer trenutke kada se dogodi neki neželjeni trenutak, kome vjerujete?

Koje su prednosti digitalnog radija nad analognim?

Kroz DAB+ slušatelji dobivaju prijam radijskog signala bez smetnji, mogućnost većeg i jednostavnijeg izbora programa čistog zvuka i dodatne tekstualne i grafičke podatke vezane uz audio sadržaj kao što su naslovnice albuma, komentari uz, primjerice, sportske prijenose, podatke o pjesmi i izvođaču, elektronski programski vodič i sl.

Navedeni tekstualni i grafički podatci imaju mogućnost velike primjene informiranja samog korisnika za razne tipove informacija i podataka, takozvano sučelje prema van. S druge strane, FM spektar na nacionalnoj i regionalnoj razini te u većim gradovima je popunjen i nema novih dostupnih frekvencija za neke nove radijske programe, a najveća prednost digitalnog radija kako za slušatelje, tako i za nakladnike je mogućnost odašiljanja, odnosno prijma većeg broja programa i sadržaja.

Ovom digitalnom platformom otvara se dodatni prostor za nove nakladnike dok postojeći dobivaju mogućnost proizvodnje novih sadržaja. Novi nakladnici tako mogu doprijeti do slušateljstva, a postojeći povećati slušanost na širem području pokrivanja nego na FM platformi te ujedno proširiti svoj portfelj.

Hoće li se uvođenjem digitalnog radija smanjiti elektromagnetsko zračenje i kako će DAB utjecati na okoliš?

Održivi razvoj i digitalna transformacija dulje su vrijeme u središtu europske, kao i svjetske politike. Napredak tehnologije potiče mnoge organizacije da daju svoj doprinos očuvanju okoliša i okrenu se zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Na tom putu bitno je prepoznati kvalitetna rješenja te ih implementirati na način da ispunimo potrebe sadašnjih i budućih naraštaja Po pitanju radija, razvoj tehnologije mijenja način na koji se zvuk prenosi i konzumira, a migracija s analognog na digitalno proces je koji donosi brojne izazove, ali i prilike za sudjelovanje u ostvarenju održivosti.

Naime, emitiranje radijskog programa na FM-u jedna je od posljednjih analognih tehnologija današnjice koja je dosegla svoje granice. Spektralna učinkovitost digitalnog radija (DAB+) višestruko je bolja od FM-a, a postoji i značajno smanjenje neionizirajućeg EM zračenja po odašiljačkoj lokaciji. Emitiranjem radija putem digitalne platforme štedi se energija odnosno ekološki i ekonomski je bolji od postojećeg analognog FM sustava odašiljanja.

U istraživanju koje je OIV proveo 2017. godine, uspoređeno je šest postojećih nacionalnih FM mreža s jednom DAB+ mrežom u kojoj su se odašiljali ti isti programi, uz napomenu kako je preostalo još otprilike pola multipleksa za dodatne programe. Rezultati su pokazali da se potrošnja električne energije smanjila za sedam puta tj. za više od 85%, a time i godišnja emisija stakleničkih plinova.

Upravo znatno manja potrošnja energije najznačajniji je doprinos očuvanju okoliša budući da se spomenutim smanjenjem emisije stakleničkih plinova odnosno smanjenjem ugljičnog otiska (engl. carbon footprint) postiže održivije, tzv. ‘zeleno emitiranje’. Dugoročna održivost dug je proces i ne može se realizirati u kratkom roku, ali potencijal ove tehnologije u doprinosu za očuvanje okoliša dovodi nas bliže cilju.

EECC je krajem 2020. propisao da sva nova vozila moraju imati audio prijamnik koji omogućuje prijam digitalnog zemaljskog radija

Na kojim se uređajima može slušati digitalni radio, može li se primjerice slušati u automobilu?

Ova platforma omogućuje dostupnost multimedijalnog sadržaja i usluga bilo u automobilu bilo na fiksnim digitalnim radijskim prijamnicima. Kao što sam već napomenuo radijski program u DAB+ tehnologiji moguće je pratiti isključivo putem digitalnog prijamnika koji podržava taj standard.

Bitno je napomenuti da u našoj zemlji svi fiksni digitalni prijamnici koji su dostupni na tržištu uz DAB+ podržavaju i emitiranje programa u FM tehnologiji. Krajem 2020. godine na snagu je stupila obaveza koju je auto industriji propisao Europski zakonik o elektroničkim komunikacijama – EECC, a odnosi se na činjenicu da sva nova vozila moraju imati audio prijamnik koji omogućuje prijam digitalnog zemaljskog radija.

Temeljem toga, ali i činjenice da je novih vozila iz dana u dan sve više, očekujemo da će se i slušanost digitalnog radija u pokretu povećati. Ovisno o starosti i modelu ugrađenog radija u vašem automobilu, moguće je isti prilagoditi odnosno prenamijeniti budući da mnogi proizvođači nude odgovarajuće DAB+ adaptere koji se lako instaliraju.

Činjenica da DAB+ prijamnici postaju standard za sva nova putnička vozila te očekivanje kako će broj vozila s prijamnicima za digitalni radio iz godine u godinu ubrzano rasti izravno utječu na interes slušatelja i nakladnika te povećanu slušanost digitalnog radija u čitavoj Europi. Mnoge zemlje poput Austrije, Italije, Švicarske, Danske, Francuske, Njemačke, Engleske, Norveške i Nizozemske nude DAB+ radio stanice te je iste moguće slušati na digitalnim prijamnicima u vozilima..

Kakva je trenutna pokrivenost DAB+ signalom u Hrvatskoj i tko je odgovoran za njega?

U prvoj godini testnog odašiljanja emitiralo se s četiri odašiljača, sa Sljemena, Ivanščice, Mirkovice i Učke, što se tijekom cijelog testnog perioda mijenjalo jer se na temelju izdanih tehničkih parametara HAKOM-a mreža proširivala te su se za iste izdale i nove dozvole. Tako je u testnom periodu s prvobitnih četiri OIV odašiljača emitiranje u DAB+ tehnologiji pokrenuto i na sljedećim lokacijama Belje Đuro Podboj, Vidova gora – Brač, Srđ, Psunj i Ugljan Mala Glava.

U studenom 2021. godine završeno je testno odašiljanje te je nakon provedenog natječaja HAKOM donio odluku kojom se OIV-u do 31. prosinca 2036. godine dodjeljuje dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluge upravljanja elektroničkom komunikacijskom mrežom digitalnog radija za multipleks MUX 1. Navedenom dozvolom, na temelju ponude OIV-a, definiran je način i smjer izgradnje mreže, a s tim u vezi i pokrivanja te je u istome mjesecu kompletirana prva faza proširenja mreže.

U dosegu signala digitalnog radija sada je više od tri milijuna stanovnika odnosno više od 90% stanovništva naše zemlje, dok pokrivenost autocesta iznosi 76%. U drugoj fazi izgradnje mreže planiranoj do kraja ove godine broj lokacija narasti će na 26, planirana pokrivenost stanovništva digitalnim DAB+ signalom iznosit će 96,3%, a pokrivenost autocesta biti će 93%.

Emitiraju li se već neki programi i postoji li ograničenje broja stanica?

Od početka komercijalnog odašiljanja u DAB+ tehnologiji svoj program u eter započeli su emitirati Hrvatska radiotelevizija s dva programa, Radio Tvornica, Radio Nacional i Radio 101, a trenutno u multipleksu ima mjesta za još desetak programa. Točan broj programa ovisi o željenom kapacitetu odnosno kvaliteti za svaki pojedini program. U budućnosti kada se popuni ovaj multipleks, moguće je izgraditi nove multiplekse s prostorom za dodatne programe.

Za dodatne programe u multipleksima očekuje se objava natječaja Agencije za elektroničke medije (AEM) te prijava na isti onih nakladnika koji su prethodno iskazali interes.

DAB+ je u primjeni u velikom broju Europskih država, a u Norveškoj primjerice već od 2017. polako gase analogne stanice. Znači li to da u skoroj budućnosti možemo očekivati kraj klasičnog radija, medija kojem su i pojavom televizije prognozirali kraj ali se uspješno zadržao do danas?

Naravno da će se u nekom trenutku gasiti analogni (FM) radio, ali za sada to još uvijek nije definirano kada. U okviru strategije gašenja radijske analogije treba ‘pokrenuti korake’ na višim instancama i institucijama kojima je u interesu općenita digitalizacija i energetska učinkovitost zajednice.

Vjerujem da će, kao i kod gašenja analognog signala televizijskog programa, sve biti definirano u jednoj od direktiva EU-a za Hrvatsku. Bez obzira na navedeno postoji interes za pokretanjem udruge koja bi u program svog rada uvrstila digitalizaciju radijskog etera, a uključila bi regulatore, nakladnike, druge ključne institucije i društva te OIV kao mrežnog operatora. Norveška je, primjerice, već prekinula FM prijam na svim nacionalnim i regionalnim programima, a druge zemlje poput Švicarske planiraju ga postupno ukinuti u sljedećih nekoliko godina.

Preko DAB-a se radio emitira i prima na klasičan način, bez korištenja interneta pa možemo reći da je DAB+ nova, digitalna platforma koje modernizira i zapravo produžuje život radijskom mediju kojeg ugrožavaju razni streaming audio servisi. Zbog kojeg razloga bismo mi u Republici Hrvatskoj kaskali za modernizacijom i digitalizacijom ičega, a posebice tako moćnog medija?

Imamo fantastične ljude u svakom segmentu hrvatskog društva i poznavatelji smo tehnologije. Gledajući to s aspekta digitalnog radija ponavljam pozitivne elemente koji ovom mediju daju nove pogodnosti, a to su redom plasiranje posebnog radijskog sadržaja od strane nakladnika, kvaliteta zvuka,
tekstualna i vizualna sučelja te mogućnosti za reklamiranje i promidžbu, zvuk bez smetnji zbog bolje reguliranog frekvencijskog spektra i tehnologije, lagan odabir stanica, digitalno i moderno sučelje, bolja informiranost kroz bolju kontrolu sadržaja i drugi aspekti. Na nama ostaje samo da upalimo digitalni radio (DAB+), to novo ruho radija, pustimo željeni kanal i uživamo.

* Sadržaj omogućio OiV