Vrijednost globalnog tržišta umjetne inteligencije u 2021. procjenjuje se na 87 milijardi dolara, pokazuje izvješće kanadsko-indijske kompanije Precedence Research. Ono bi, prema procjenama, do 2030. trebalo rasti po stopi od 38 posto te postići vrijednost od 1,579 milijardi dolara.

Akademik Sven Lončarić, voditelj Centra za umjetnu inteligenciju, osnovanog prije tri godine na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, objašnjava da je razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija omogućio prikupljanje velikih skupova podataka.

“Neke procjene predviđaju da bi do 2025. godine globalna količina podataka mogla narasti na iznos od 175 zetabajta (175 milijarda terabajta)”, kaže Lončarić. S tim ogromnim količinama podataka na kraj može izaći jedino umjetna inteligencija.

“Umjetna je inteligencija vrlo učinkovita u rješavanju problema analize i interpretacije takvih velikih skupova podataka, a koji nastaju u raznim područjima, od financijskog, zdravstvenog, medijskog, zabavi, proizvodnji te internetu stvari”, objašnjava.

”Zadnjih desetljeća pojavio se i novi termin “znanost o podacima” koji se odnosi na probleme analize podataka koji su postali jedan od najvećih izazova u gospodarstvu”, ističe Lončarić, profesor koji je prema studiji o znanstvenoj citiranosti uglednog Sveučilišta Stanford rangiran u top jedan posto znanstvenika u svijetu u području umjetne inteligencije i analize slike i to za cjelokupnu znanstvenu karijeru.

Uspješno ovladavanje podacima pak donosi brojne prednosti ne samo za pojedince, već i za društvo općenito. Također, oni koji ih efikasno koriste to jako dobro i unovčuju.

”Neke od najvećih svjetskih kompanija temelje svoj poslovni model upravo na korištenju podataka koje su prikupili od korisnika. Naprimjer, Google je svoj poslovni uspjeh izgradio na korištenju informacija o pretraživanju Interneta od strane korisnika”, navodi Lončarić.

A podaci se u ovom kontekstu odnose, objašnjava akademik, na tekstualne, govor, muziku, slike, video i druge tipove.

Da bi ojačali domaće kapacitete, kako znanstvene tako i gospodarske, FER je osnovao Centra za umjetnu inteligenciju, a koji čini čak 19 istraživačkih laboratorija i oko 200 znanstvenika. Trenutno je to najveći istraživački centar na području umjetne inteligencije u Hrvatskoj.

”Najveći značaj Centra je u njegovoj dvojakoj istraživačkoj i edukacijskoj ulozi. Kroz brojne projekte u okviru kojih se pomiču granice znanja i stvaraju inovacije za gospodarstvo također se educiraju mladi stručnjaci, doktori znanosti, koji predstavljaju temelj za razvoj hrvatskih poduzeća koji razvijaju proizvode s visokom dodanom vrijednošću temeljene na znanju”, ističe Lončarić.

Jer bez znanja, i ulaganja u isto, posebno u razvoj umjetne inteligencije, nema napretka. Najveća se pak koristi postiže kada se znanstvena znanja preliju u gospodarstvo. A upravo je to – suradnja s industrijom u svrhu razvoja novih inovativnih proizvoda i usluga, jedan od ciljeva zacrtanih pri osnivanju Centra za umjetnu inteligenciju pri FER-u.

”Područje inženjerstva oduvijek je bilo usmjereno ka rješavanju realnih problema, a to se posebno vidi u suradnji Centra s poduzećima u Hrvatskoj i inozemstvu. Za poticanje ove suradnje pokazali su se korisna sredstva iz strukturnih fondova EU namijenjena jačanju razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja.

U tom programu uz vlastito financiranje poduzeća i znanstvene organizacije mogu dobiti sredstva za projekte razvoja novih proizvoda i usluga, gdje iz tih sredstava financiramo zapošljavanje mladih stručnjaka koji radeći na tim projektima istovremeno završavaju svoje doktorske studije.

Naravno, postoje i projekti koji su u cijelosti financirani od strane poduzeća. Znanstvene organizacije u takvim suradnjama pomažu poduzećima koja nemaju velike vlastite istraživačke timove i potrebnu ekspertizu, da bi mogla biti uspješna u razvoju novih proizvoda i konkurentna na tržištu”, ističe profesor Lončarić.

Koliko je Centar, ali i FER u tome uspješan – i u suradnji s privatnim sektorom i korištenju europskih sredstava – govori podatak da se na njemu trenutno provodi oko 240 projekata, po čemu je FER najbolji među istraživačkim organizacijama u Hrvatskoj.

”Ukupna vrijednost projekata provedenih u 2021. godini bila je tri milijarde kuna, što je iznos gotovo jednak zbroju vrijednosti projekata svih drugih sastavnica zajedno na Sveučilištu u Zagrebu. Veliki dio tih sredstava dolazi iz EU fondova i stoga imaju veliku važnost za rad Centra”, napominje akademik Lončarić.

Što se pak suradnje s privatnim sektorom tiče ona može biti ostvarena u raznim sektorima jer Centra, napominje Lončarić, provodi istraživanja i razvoj sustava umjetne inteligencije za primjenu u raznim područjima ljudske djelatnosti.

Akademik Sven Lončarić, voditelj Centra za umjetnu inteligenciju

”U Hrvatskoj postoji niz poduzeća koje imaju potrebu za analizom podataka kao što su tekst, slike, video i drugi tipovi podataka. Razvojni projekti s hrvatskim poduzećima odnosili su se na sustave za razumijevanje teksta u državnoj upravi, analizu video zapisa kod autonomnih vozila (npr. prepoznavanje pješaka, drugih sudionika u prometu i prometne signalizacije), analizu slika proizvoda na policama u samoposluživanjima, nerazorna ispitivanja materijala, analizu slika u medicini, analizu osobnih dokumenata, verifikaciju potpisa, prepoznavanje izraza lica osobe, mobilnu robotiku u skladištima, podvodnu robotiku, informacijsku sigurnost, procjenu rizika u financijskim primjenama, detekciju prevara u kartičnom poslovanju, primjene kod djece s posebnim potrebama, osoba s invaliditetom i starijih osoba i drugo.

Potencijal je podjednak u svim područjima, a strategija Centra je povezivanje sa svim poduzećima u Hrvatskoj koja se bave razvojem inovativnih proizvoda temeljenih na znanju”, navodi profesor Lončarić koji je vrlo zadovoljan njegovim razvojem.

”Zadovoljni smo jer istraživači Centra uspješno rade na provedbi brojnih istraživačkih i razvojnih projekata, ali i kontinuirano pripremaju prijedloge novih projekata za natječaje za dobivanje financiranja iz EU fondova i drugih javnih i privatnih izvora financiranja. Ponosni smo da je gotovo pola djelatnika FER-a (oko 350 doktoranada i poslijedoktoranada) financirano iz projekata dobivenih na kompetitivnim natječajima, iz sredstava koja nisu na teret državnog proračuna”, ističe akademik.

A kako bi jedna od najuspješnijih obrazovnih institucija u Hrvatskoj bila što je moguće više u tijeku s trendovima na tržištu uveli su novi smjer nazvan Znanost o podacima na studiju računarstva. “Znanost o podacima koristi tehnike umjetne inteligencije kao što je strojno učenje za rješavanje brojnih problema”.

Međutim, da bi Hrvatska iskoristila sve prednosti razvoja umjetne inteligencije i uskočila u vlak s najrazvijenijim tržištima svijeta ključno će biti, kaže Lončarić, povećanje ulaganja u znanost i edukaciju.

”To podrazumijeva veća ulaganja u financiranje istraživanja i istraživačke infrastrukture, i to povećanje udjela EU financiranja za znanost te povećanje financiranja znanosti iz državnog proračuna. Naročito su važna ulaganja u programe koji jačaju suradnju znanstvenih organizacija i gospodarstva. Za područja koja su naročito perspektivna, kao što je npr. umjetna inteligencija, nužno je planirati posebne programe za financiranje istraživanja u tom području”, napominje voditelj Centra.

Osim toga moramo, ističe, popularizirati STEM područja, a koja su se pokazala kao temeljni preduvjet razvoja u svim razvijenim državama, među djecom, odnosno, u osnovnim i srednjim školama.

”Iskustva drugih zemalja u svijetu pokazala su da postoji značajna korelacija između broja stručnjaka u STEM područjima, životnog standarda i bruto nacionalnog dohotka tih zemalja te stupnja razvoja društva općenito. U svijetu postoji velika potražnja za STEM stručnjacima koji imaju veća primanja nego druge struke. Velike svjetske tehnološke kompanije imaju ogromne resurse koje usmjeravaju u područje umjetne inteligencije”, navodi Lončarić.

Ne treba niti čuditi zašto. No ulaganja u STEM obuhvaćaju i izgradnju i opremanje škola za kvalitetno poučavanje djece. FER sa svojim Centrom za umjetnu inteligenciju u ovom području daje svoj doprinos društvu. Red je na državi da učini isto.