Početkom listopada Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pustilo je u jednomjesečnu javnu raspravu prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.

Zakonske izmjene trebale bi doprinijeti diversifikaciji ulaganja po pojedinim klasama imovine, smanjenju izloženosti tržišnim rizicima i kreditnom riziku te omogućiti veću profitabilnost ulaganja, piše tportal.

Predloženim izmjenama fondovima se povećavaju limiti za ulaganja u rizičnije imovinske klase, a uvodi se i mogućnost ulaganja u nove vrste imovine, ovisno o kategoriji fonda. Uz odgovarajuća ograničenja, fondovi bi ubuduće mogli ulagati u nekretnine, neuvrštene hipotekarne obveznice te prenosive vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na multilateralnim trgovinskim platformama.

Dosad je ulaganje u nekretnine bilo moguće samo posredno, putem alternativnih investicijskih fondova, a po novome bi fondovi mogli direktno ulagati u nekretnine.

Članovi fondova ubuduće će se lakše prebacivati iz jednoga u drugi fond i mijenjati mirovinsko društvo. S tim u vezi ukida se ograničenje po kojem je promjena bila moguća samo u mjesecu u kojem je osiguranik rođen, a predlaže se omogućavanje promjene kategorije obveznog mirovinskog fonda unutar istog mirovinskog društva ili prijelaz u drugo mirovinsko društvo jednom godišnje, bilo kada tijekom godine.

Starijim članovima koji su prije umirovljenja automatski prebacivani u kategoriju C omogućuje se da do dana umirovljenja ostanu u kategoriji B ako to žele. Također, daje se mogućnost članovima koji su već prebačeni u mirovinski fond kategorije C zatražiti od REGOS-a raspored u kategoriju B, no samo ako im je do umirovljenja ostalo više od 18 mjeseci.

S ciljem unapređivanja informiranja članova o njihovim pravima i obvezama prilikom ostvarivanja prava na mirovinu, uvodi se obveza mirovinskim društvima da godinu dana prije umirovljenja članu mirovinskog fonda pošalju standardiziranu i objektivnu obavijest o opcijama koje ima prilikom isplate mirovine. Obavijest bi između ostalog sadržavala podatke o svim mirovinskim programima koje nude mirovinska osiguravajuća društva.

Zakonske izmjene trebale bi donijeti i troškovno rasterećenje za članove, ali to nije sasvim izvjesno jer se paralelno mjerama rasterećenja proširuju kategorije troškova koji se mogu plaćati iz imovine mirovinskog fonda.