Troškovi energije ne predstavljaju problem samo građanima i poduzetnicima. Veliko su opterećenje i za općine, gradove i županije.

U 2020., pokazala je analiza Dubravke Jurline Alibegović s Ekonomskog instituta Zagreb, te su jedinice za energiju potrošile 720,7 milijuna kuna, odnosno 3,1 posto ukupnih proračunskih rashoda.

No, to nisu ukupni izdaci za energiju, upozorava stručnjakinja za lokalnu i regionalnu samoupravu, jer dio ih je, točnije izdaci koji se odnose na određene proračunske korisnike poput škola i vrtića, raspoređeno po drugim razredima. Stoga ih je, kaže Jurlina Alibegović, nemoguće točno izračunati.

Načelnica općine Zagorska Sela Ksenija Krivec Jurak/Zagorska sela

Ni zamjena nije pomogla
Najveći dio rashoda za energiju općina i gradova, i to čak 89, odnosno 88 posto, odlazi na javnu rasvjetu, pokazuje analiza. Zanimljivo, rashodi za ulično osvjetljenje u gradovima u šest godina, od 2014. do 2020., porasli su 21 posto, s 375,6 milijuna kuna na 456,4 milijuna.

Iako se na terenu mnogo priča o zamjeni stare javne rasvjete štedljivijom LED, to se baš i ne vidi u brojkama, kao što se ne vide niti rezultati svih projekata energetske učinkovitost provedenih na lokalnoj razini.

“Evaluaciju mjera i rezultate energetske učinkovitosti ne možemo ocijeniti jer nemamo podataka. O njima nitko ne izvještava, niti javnopravna tijela, niti jedinice lokalne samouprave, a niti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ne daje detaljne podatke”, napominje Jurlina Alibegović.

S obzirom na rast cijena energenata, i unatoč Uredbi koja ograničava cijene, moguće je zaključiti, kaže stručnjakinja s Ekonomskog instituta, da će ti rashodi općinama i gradovima rasti, a to pak znači da će biti manje novca za druge usluge koje iste pružaju građanima, pa tako i za kapitalne projekte.

Da rast cijena unatoč ulaganjima u energetsku učinkovitost znatno opterećuje proračune potvrđuje i Ksenija Krivec Jurak, načelnica Općine Zagorska Sela.

“U posljednjih šest mjeseci računi za struju su nam porasli 250 posto. Hoće li Uredba Vlade o ograničenju cijena električne energije zaustaviti taj rast tek ćemo vidjeti”, kaže Krivec Jurak upozoravajući da još ne znaju što će biti s cijenom plina budući da još nije počela sezona grijanja.

Zanimljivo, ovoj maloj općini niti projekt zamjene stare rasvjete onom učinkovitijom LED nije pomogao u smanjenju troškova energije.

“Troškovi su nam danas veći nego što su bili kada smo imali staru rasvjetu”, upozorava te dodaje da su još u koroni počeli s mjerama štednje, pa javnu rasvjetu gase od ponoći do pet ujutro.

Manevarskog prostora za uštede na energiji, ističe načelnica, zapravo nemaju jer svi projekti energetske učinkovitosti, poput postavljanja solara, zahtijevaju i vlastita ulaganja, a koja si ova općina, nakon što zadovolji zahtjeve stanovnika, sa skromnim proračunom do 1,3 milijuna kuna, ne može priuštiti.

Nema potrebe gasiti
U Ludbregu je već sasvim druga slika. Gradonačelnik Dubravko Bilić kaže da ne osjećaju poskupljenje energije.

“Godinama smo radili na prevenciji, odnosno na projektima energetske učinkovitosti u koje smo uložili nekoliko desetaka milijuna kuna te se to sada pokazuje vrlo korisnim”.

Ističe i da su na gotovo svim javnim objektima proveli energetsku obnovu te bi do kraja godine, kada se završi zamjena javne rasvjete u okolnim naseljima, trebali biti prvi grad u Hrvatskoj koji ima 100 posto štedljivu rasvjetu zahvaljujući kojoj su, ističe Bilić, troškovi energije za javnu rasvjetu smanjeni 75 posto.

A imaju dvostruko više lampi. Za razliku od općine Zagorska Sela koja također ima LED rasvjetu, oni dakle štede te je ne gase, jer za tim, kaže Bilić, nema potrebe.

Ostaje nepoznanica zašto jedni koji ulažu u energetsku učinkovitost štede, a drugi ne. No jasno je da općine, gradove i županije čekaju velika ulaganja u energetsku učinkovitost.