U kolovozu inflacija iskazana harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je u zoni primjene zajedničke europske valute 9,1 posto.

Rujanska stopa inflacije označava novu najvišu razinu od uvođenja zajedničke europske valute 1999. godine. Eurostat inače izračunava inflaciju od 1996.

U usporedbi s kolovozom potrošačke su cijene u rujnu u prosjeku porasle 1,3 posto, više nego dvostruko snažnije nego u kolovozu, pokazuje tablica Eurostata.

I u rujnu zamašnjak cijena bila je energija, skuplja za 40,8 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. U kolovozu poskupjela je za 38,6 posto.

Ubrzao je rast cijena hrane, alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, na 11,8 posto, s 10,6 posto u kolovozu.

Kad se izuzmu promjenjive cijene energije i hrane, inflacija je iznosila 6,1 posto, nakon kolovoških 5,5 posto.

Baltik i dalje na vrhu

Najviše stope inflacije ponovo su bilježile baltičke zemlje, na čelu s Estonijom gdje je iznosila 24,2 posto. U Litvi i Latviji cijene su u rujnu porasle za 22,5 odnosno 22,4 posto.

U skupini zemalja s rastom cijena u rasponu od 10 do 20 posto najvišu stopu inflacije ponovo su bilježile Nizozemska i Slovačka, od 17,1 odnosno 13,6 posto.

U Njemačkoj i Italiji, najvećem i trećem po veličini europskom gospodarstvu i važnim hrvatskim trgovinskim partnerima, cijene su porasle 10,9 odnosno 9,5 posto.

Od ostalih važnih trgovinskih partnera, susjedna Slovenija bilježi inflaciju od 10,6 posto.

Najnižu godišnju stopu inflacije imala je u rujnu Francuska, drugo najveće gospodarstvo eurozone, gdje je iznosila 6,2 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.