U Hrvatsku je došao zbog ljubavi, a ostao zbog osjećaja zajedništva. Sada u Miretu vodi procese vezane za održivost i uživa u našoj klimi i srdačnim ljudima. Upoznajte Mikaela Hietalu, Finca koji je u startupu inkubiranom u ZICER-u započeo novo poglavlje života.

“Bio sam svježe diplomirao i moja djevojka (danas supruga) i ja smo zaključili da je to jedan od onih trenutaka u životu kada možete ostaviti sve ono što vam je poznato i preseliti se na sasvim novo mjesto. Prilike za razvoj naših karijera (a oboje smo u biološkim znanostima) nisu bile sjajne u Finskoj. Prvo smo razmotrili preseljenje u zemlje poput Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva. Onda smo shvatili da tamo nemamo obitelj ni prijatelje, a oni su važan dio života. Na kraju smo odlučili doći u Zagreb te ostaviti otvorenom mogućnost da se vratimo u Finsku ako ovdje ne uspijemo. To se pokazalo izvrsnom odlukom. U Hrvatskoj uživamo u klimi (bolja je od one u Helsinkiju gdje imamo šest mjeseci zime), a i sviđa nam se i kako su nas ovdje dočekali domaći ljudi – to je razlog zbog kojeg Hrvatsku zovem svojim domom”, otvoren je Mikael.

U Zagrebu je najprije volontirao, a potom radio uredski posao. Zatim je otvorio vlastiti obrt kako bi imao veću profesionalnu slobodu, a nakon toga se povezao sa startupom Miret.

“Za Miret radim već godinu dana, a s Domagojem Boljarom sam se povezao preko LinkedIna. Već prije nekoliko godina sam bio uočio njihove ekološke tenisice. Javio sam im se kako bih ih pitao jesu li zainteresirani za širenje na nordijskom tržištu. Upoznali smo se, dobro smo se složili i nakon nekoliko mjeseci dobio sam posao voditelja održivosti u Miretu. Moram još reći da mi je velika čast što sam dobio priliku pridružiti se ovom ambicioznom timu ljudi!”

Kampanja na Funderbeamu

Prelazak u novu fazu: Miret uz austrijske investitore želi udeseterostručiti prodaju

Mikael je biokemičar i ekonomist. “Kad sam razgovarao s braćom Domagojem i Hrvojem Boljarem o tome što bih mogao ponuditi Miretu, postavili su mi sljedeće pitanje: “U čemu si dobar?”. Nakon što sam malo razmislio, odgovorio sam da mi dobro leži objašnjavanje toga kako različiti procesi funkcioniraju, i to na jednostavan način koji će biti razumljiv nekome tko nije u tom području. Odlučio sam im pokazati prezentaciju koju sam napravio, a u kojoj sam inženjerima objasnio kako nastaju fosilna goriva i kako se usjevi iz biljaka mogu pretvoriti u etanol neophodan za stvaranje bioplastike. U Miretu često čitam istraživačku i znanstvenu literaturu kako bih pronašao prednosti ili nedostatke određenog materijala za naše tenisice, a zatim imam zadatak u pet minuta predstaviti ono što sam pronašao na način koji je svima zanimljiv. Moj studij ekonomije također je koristan jer sudjelujem i na sastancima o poslovnom razvoju i mogu se lagano prebaciti sa sanjarenja o stvaranju novog materijala na fokusiranje na to kako možemo postići naše poslovne ciljeve u određenoj godini”, s entuzijazmom priča Mikael.

Za Mikaela je jedna od najvećih prednosti rada u startupu fleksibilnost te kaže kako smatra da je rad “od 9 do 5” na svojim izdisajima. Fleksibilnost dolazi u kombinaciji s odgovornošću, ali Mikael tvrdi kako uživa u preuzimanju odgovornosti za svoje zadatke. Još jedna prednost koju navodi je jedinstveno iskustvo koje se stječe u startupu.

“Otkad sam stigao u Miret, naučio samo jako puno o tome kako startup ekosustav funkcionira. Mogu reći da sam ranije imao vrlo jednostavan, a možda i naivan pogled na tu temu, i zapanjujuće je koliko sam naučio u protekloj godini. Važno je napomenuti da rad u startupovima donosi i puno stresa i neizvjesnosti jer se sve i svašta može promijeniti u trenu. To može otežati planiranje budućnosti. Međutim, takav ritam je dobar za pojedince koji vole biti okruženi određenom dozom kaosa, ali onog tipa kaosa koji vas tjera na to da u sebi pronađete vlastite snažne strane”, kaže.

ekološke tenisice

Tri svjetska priznanja za hrvatski brend eko tenisica Miret

I za kraj, Mikaela su pitali što po njegovom mišljenju Hrvati mogu naučiti od Finaca, a što Finci od Hrvata?

“Hrvati su vrlo otvoreni ljudi, a to je vrijedna karakteristika za svakoga tko se bavi startupom. I Domagoj i Hrvoje odišu posebnom vrstom entuzijazma kada pričaju o Miretu, a to ostale ljude tjera na to da i oni žele biti dio njihovog startup putovanja. Mi, Finci, s druge strane, prilično smo tihi i suzdržani. Smatram se prilično ekstrovertiranim, ali također sam primijetio da i po nekoliko dana mogu samo sjediti za laptopom, a da ni s kim ne progovorim nijednu riječ. Dakle, mislim da Finci od Hrvata mogu naučiti biti proaktivniji u komunikaciji, više razgovarati, i više izražavati svoje emocije. Također, Hrvati su jako dobri u umrežavanju, vjerojatno zato što se radi o maloj zemlji okruženoj velikim, uspješnim tržištima (kao što je DACH regija). Tako Hrvati brzo prenose svoje ideje u inozemstvo i šire se na veće susjedne zemlje. Finci su skloni to činiti polako i sigurno, a Švedska je za mnoge male finske tvrtke jedino strano tržište. Trebali bismo se naučiti širiti diljem Europe od samog početka. S druge strane Fincima, iako su suzdržani, obično ne nedostaje samopouzdanja. Ovo i ne iznenađuje, budući da nam već desetljećima govore kako imamo izvanredan obrazovni sustav. Hrvatima bi to samopouzdanje moglo dobro doći tijekom pregovora s međunarodnim klijentima jer je razina engleskog (kao i njemačkog) jezika u Hrvatskoj izvrsna, a tehničko znanje u mnogim područjima također je na vrhunskoj razini. Jednostavno rečeno, Fincima bi dobro došle neke od konverzacijskih vještina kojih ima u izobilju ovdje u Hrvatskoj, dok bi Hrvati od Finaca mogli preuzeti vjeru u sebe i svoje vještine”, završava Mikael.