Ta pitanja N1 je postavio Milanu Horvatu, glavnom direktoru tvrtke FIMA plus i stručnjaku za ulaganja.

Horvat je naglasio da nikad nije bio pobornik samo štednje u banci, a objasnio je i zašto.

“Smatram da je štednja u banci najjednostavniji, ali najmanje dohodovni oblik prihoda koje čovjek može imati od svoje imovine, a pogotovo je u ovim inflacijskim vremenima to zapravo malo suicidalno. Uz inflaciju koja je u Hrvatskoj preko 12 posto, sa štednjom u bankama ako su 1 posto, to znači da godišnje gubite 10 posto u vrijednosti svoje imovine, a to nije baš najinteligentnije”, rekao je Horvat.

Očekuju sve veću navalu

Oni su profitirali u ovoj krizi: Za mnoge ljude to je ne najlakši, već i jedini način da dođu do novca

grubo hlađenje ekonomije

Koliko će bolan biti epilog inflacijskog delirija ravno je gledanju u staklenu kuglu. U mrklom mraku

Štednju, dodaje, treba imati jer je ona ključ likvidnosti i svakodnevnog funkcioniranja, a ako se radi o nekim većim iznosima, štednja je dio sigurnosti jer se u ključnim trenucima može reagirati. U upravljanju imovinom štednja je samo dio, dok je sve ostalo puno dohodovnije. Doduše, i rizičnije, ali Horvat kaže da su ti rizici već poznati i ako se prepoznaju i kontroliraju, svatko ih može prilagoditi sebi.

Horvat je rekao da je on uvijek bio prisutan na tržištu kapitala i da je to tradicionalni i višestoljetni pobjednik nad svim oblicima kriza i inflacija, posebice na duži rok.

“Dugoročno gledano, tržište i ulaganje na tržištu kroz indekse, ETF-ove, dionice, fondove…, neusporedivo je bolji oblik investicija i štednje. Nešto rizičniji, naravno, ali ključno je da tu niste kratkoročno izloženi, nego da uđete unutra kad hoćete, ali još važnije, da izađete kad hoćete jer tu postoji jako puno nerazumijevanja i predrasuda”, rekao je Horvat.

Naglasio je da se na tržištu kapitala ne gubi ako je burza pala, ali se nije prodalo, odnosno, da se ne mora prodavati kad je burza pala. “Dapače, možete još povećati svoju poziciju i proći bolje na dugi rok, a to mnogi ljudi, koji nisu educirani, ne znaju niti koriste savjete onih koji to jesu, ili koriste, nažalost, savjete onih koji to zloupotrebljavaju”, rekao je Horvat za N1.

Evo gdje je najveća, a gdje najmanja plaća

Inflacija ozbiljno nagrizla plaće Hrvatima, objavljeno koliko smo realno plaćeni manje nego lani

najveće jačanje od osamdesetih godina

Nastavak pada eura: Zašto bi nas trebao brinuti jak dolar

Dugoročno je uvijek tržište kapitala pobjednik nad svim krizama i nad inflacijom, ali postoje i drugi oblici ulaganja. U Hrvatskoj su to, ističe Horvat, tradicionalno nekretnine, koje ljudima daju sigurnost. “Ali, nažalost, nema nekretninskih fondova koji bi omogućili malim investitorima da koriste te prednosti, koji bi balansirali te cijene na tržištu nekretnina”, rekao je Horvat.

U Hrvatskoj tradiciju ima i štednja u različitim valutama. “Oni koji su bili malo pažljiviji, pa su ulaskom u krizu umjesto u kunama i eurima svoj novac parkirali na dolarima, zaradili su već 15 posto više nego što su imali prije, znači, uspjeli su pobijediti inflaciju”, rekao je Horvat.

Objasnio je i zašto je štednja u dolarima unosnija od štednje u bilo kojoj drugoj valuti. “Zato što je dolar sigurna luka za sve ljude u svijetu i kao takav s politikom FED-a, koji vodi vrlo promišljenu politiku stabilnosti i očuvanja stabilnosti američke ekonomije i borbe protiv inflacije, dolar je jako ojačao. U zadnjih 6 mjeseci, dolar je u odnosu na euro ojačao skoro preko 15 posto i više. Funta je devalvirala u odnosu na dolar za skoro 5 posto i jako je slaba”, rekao je Horvat.

Krizu smatra izrazito dobrim vremenom za ulaganje, dodavši da je najbolje vrijeme za ulaganje u proteklih 15-ak godina bilo u dvije situacije. Jedna je bila u rujnu 2008. godine, kad je Lehman Brothers bankrotirao i kad su svi globalni indeksi pali. “Svi su stenjali da je sad velika kriza i sve je potonulo, a to je bilo idealno vrijeme za ulaganje”, rekao je Horvat, dodavši da je drugo idealno vrijeme za ulaganje bilo u ožujku 2020. godine, za vrijeme početka epidemije i lockdowna, kad je sve potonulo.

Što se, pak, investiranja u zlato tiče, Horvat smatra da to nije za široke mase.

“I među stručnijim financijašima i investicijskim savjetnicima, najmanje ljudi poznaju robne burze jer su to vrlo specifična tržišta, nisu masovna, i tu treba biti znalac da bi mogli nešto napraviti. Cijene imaju neke svoje cikluse i puno toga se na razini opće kulture zna, ali kad idete ulagati, onda vam je opća kultura dovoljna da biste mogli razgovarati s nekim tko se u to razumije. Ako nađete nekog tko dobro poznaje to tržište, zašto ne, ali ja nikad nisam bio pristalica zlata niti previše rada na robnim tržištima”, rekao je Horvat za N1, dodavši da je u zadnjih šest mjeseci zlato palo toliko koliko je dolar narastao.