Izazovno je vrijeme pred regulatorima za zaštitu tržišnog natjecanja. Richard Whish, ugledni profesor s londonskog Kings Collegea, kaže da ga brine povećana koncentracija tržište moći.

“Činjenica je da su mnoge kompanije u stanju izvući enormne profite, koji počinju sličiti na monopolne”, upozorava Whish s međunarodne konferencije Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja “25 godina izazova i uspjeha”.

Jedno od rješenja je ex ante regulacija digitalnih platformi, a koje predstavljaju najveći izazov tržišnom natjecanju. Mali državni regulatori, odnosno agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, teško da mogu obuzdati digitalne gigante.

Taj će posao na sebe preuzeti Europska komisija koje je donijela Akt o digitalnim tržištima, a pomoću kojega bi treba isto regulirati kako bi izbjegla komplicirane te neizvjesne sudske postupke.

Profesor Whish kaže da bi Agencije diljem Europe, a koje su jako potkapacitirane, pa tako i hrvatska, morale surađivati.

Da su resursi jedan od najvećih problema Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, kako ljudski i financijski, slaže se i Jasminka Pecotić Kaufman, profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. No, ne slaže se da su digitalne platforme najveći izazov tržišnom natjecanju.

“Što se tržišnog natjecanja tiče mi smo zapravo još na početku. Već se 25 godina usklađujemo s propisima, međutim željela bih da je Agencija puno jača u provedbi, da imamo Agenciju koja je aktivnija, koja vodi velike slučajeve i koja poduzetnicima i poslovnom sektoru šalje jasnu poruku što je zabranjeno”, upozorava Pecotić Kaufman.

Profesorica dodaje da se još nismo maknuli od kulture suradnje koja nam je ostala od planske privrede, pa se poduzetnici unutar poduzetničkih udruženja, i to dosta često, dogovaraju o cijenama, podijeli tržišta i slično.

Također, poručuje Pecotić Kaufman, isti bi trebao imati jaču ulogu u definiranju uloge države u gospodarstvu, posebno kod donošenja propisa koji zatvaraju tržište, fiksiraju cijene te omogućuju stvaranje sektora koji su zatvoreni za konkurenciju.