Nova pravila Europske unije nose velike promjene za građevinski sektor jer diktiraju vrlo ambiciozne ciljeve za građevni otpad. Uredba o taksonomiji tako nalaže da s gradilišta neće moći izaći više od 30 posto otpada.

Dakle, čak 70 posto morat će biti upotrijebljeno na samom gradilištu, upozorio je Marko Markić iz Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju na konferenciji Poslovnog dnevnika Croatia Waste Expo.

Poticanje aktivnosti
A koliko je Hrvatska za to spremna? “Što se propisa tiče, mi smo odavno spremni”, odgovara Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

“Imamo Uredbu koja sve propisuje. Uskoro bi trebali donijeti i Akcijski plan za kružno gospodarstvo u sektoru gospodarenja građevnim i otpadom od rušenja. On neće donijeti ništa revolucionarno, ali će potaknuti nove aktivnosti”, rekla je Radović, istaknuvši da je Akcijski plan u završnoj fazi izrade.

Ono što će biti nužno da bi uspostavili kružno po pitanju građevnog otpada bit će određivanje lokacija za reciklažna dvorišta za građevni otpad, a za što su zadužene općine i gradovi. Radović je upozorila da primjerice, glavni grad Hrvatske, Zagreb, takvu lokaciju nema. No imamo primjera dobre prakse.

To je Novska, naveo je Milovan Zrakić, voditelj programa zbrinjavanja građevinskog otpada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koja je reciklažno dvorište izgradila upravo uz pomoć Fonda. “Ako oni mogu, onda mogu svi”, ističe Zrakić poručivši da i privatni i javni sektor mogu računati na pomoć države.

“Iz prethodnog smo financijskog okvira Europske unije sufinancirali projekt izgradnje mobilnih i fiksnih postrojenja za građevni otpad u vrijednosti od 140 milijuna kuna. Sufinanciranje će biti nastavljeno te bi do kraja ove godine iz NPOO-a trebao biti raspisan novi natječaj u vrijednosti od 150 milijuna kuna”, najavio je Zrakić.

Ovo je sufinanciranje, naravno, zanimljivo i javnom i privatnom sektoru. O prijavi na njega prošle su godine razmišljali i u Strabagu, jednoj od vodećih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj. Htjeli su, naime, nabaviti drobilicu.

No, natječajna im je procedura bila prespora, pa su odustali i vlastitim su sredstvima financirali nabavu stroja. Privatni sektor dakle, mnogo ulaže u kružno gospodarstvo u građevini.

Ogledno gradilište
“Provodimo projekt na gradilištu u Splitu u sklopu kojega ćemo sve što se na njemu nalazi ponovno iskoristiti”, rekao je Alan Perl iz Strabaga te predsjednik Grupacije za gospodarenje građevnim otpadom Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK-a. Istovremeno, za efikasnu uspostavu sustava kaže da će neminovna biti metoda mrkve i batine.

“Treba nagrađivati one koji grade zeleno, koji zbrinjavaju i oporabljuju građevni otpad te kazniti one koji to ne rade”, ističe. Također, dodaje, s obzirom na trenutnu situaciju alternative zelenoj gradnji vjerojatno neće biti jer će zbog energetske krize građani tražiti zeleno i štedljivo. A to će, posve sigurno, biti i skuplje, poručuje.

Da će tržište ići u smjeru zelenoga slaže se i Markić iz Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju. “Poduzetnici trenutno vjerojatno nisu spremni. No tržišni trendovi pokazuju da će u budućnosti zeleni portfelj dominirati i da će za njim vladati velika potražnja. Stanje na tržištu će dakle poduzetnike natjerati na zeleno”, ističe Markić. Što se pak problema tiče, najviše ga stvaraju mali obrtnici i graditelji, upozorila je Radović iz Ministarstva te Zrakić iz FZOEU-a.

“Mali obrtnici često pribjegavaju najsirovijem rješenju, a to je ilegalno odlaganje otpada. Fond i taj problem pokušava riješiti i to sufinanciranjem sanacije divljih odlagališta ili postavljanja videonadzora”, rekao je Zrakić. Važnu će ulogu imati i građani, posebno oni koji obavljaju manje građevinske radove u stanovima ili kućama. Prvi je, naime, korak u uspostavi kružnog gospodarstva u građevnom otpadu primarna selekcija na licu mjesta.