Graditelji, po definiciji klasa optimist, unatoč svim problemima u poslovanju i objektivnim poteškoćama, pokušavaju i u ovo vrijeme s optimizmom gledati u budućnost: Sve svoje nade sektor polaže u nastavak investicijskog ciklusa, ali njihove su oči uperene u Vladu, jer koliko je nada velika – toliko je velik i strah od produbljenja krize i recesije.

Za to kako se sektor nalazi kao razapet između nade i straha, a usred problema, prilika i izazova vozi ‘tuta forca’, pojedini koriste ovu sličicu pa kažu: ”Možda vozimo s 300 na sat, ali prema zidu. Na horizontu je zima, to znači ima plina – nema plina, a mi dajemo gas!”

S jedne strane rastu rizici i pritisci svih vrsta, s druge prilike na tržišti i poslovi koji se nude  nalik su izobilju – nikad veći.

Doslovno živimo na uvozu “helikopterskog” novca iz EU, i svi izvođači, imaju li bankarske garancije, mogu čuda napraviti. Kao ogledalo koje zrcali gospodarski rast, o jačanju sektora najbolje govori i ljestvica Top 505 kompanija. Prema ukupnim prihodima za 2021., na prvu, na njoj je više tvrtki iz građevinske industrije nego prethodnih godina. Poznati lideri i dalje su prvaci – Kamgrad, Dalekovod i Strabag, zatim Radnik, GP Krk, GP Pionir i Osijek-Koteks u samom su vrhu. Neki obaraju vlastite rekorde poput GPP Mikić.

Na ljestvicu pritom prvi put ulaze i građevinari koji snažno rastu u vrijeme velikih izazova. Novih imena stoga ne manjka, spomenimo primjerice AB Gradnju i Tromont, a zapaženo mjesto ima zagrebačka podružnica kineskog CRBC-a, graditelj Pelješkog mosta. Vratila se i zagrebačka Tehnika, koja još čeka strateškog partnera i dokapitalizaciju.

Prve posljedice su tu

Sve zanima je li se do lanjskih ostvarenja došlo i zato što su rizik od nepredvidivog rasta cijena sirovina i materijala izvođači podijelili s investitorima. U ugovorima u javnom sektoru, odgovor je: “Nisu!”. I to zato što pronađeno rješenje na razini države nije za javne naručitelje obvezno.

To je prva poruka sektora Vladi, dijelu njih znakovita kao upozorenje za nove poslove Kažu –  tko može birati, vjerojatno će više raditi s privatnim, nego s javnim investitorima. A hoće li tako i ostati? Mišljenja građevinara oko toga su podijeljena, no prve posljedice su tu – odustaje se od projekata, najavljuju čak stečajevi i propast dijela građevinskih tvrtki, ali i potezanje pitanje odgovornosti.

O tome otvoreno govore iz Grupe Radnik, koja zapošljava 750 radnika, čije su plaće tijekom 2021. značajno porasle, a i dalje rastu sukladno novom Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo. Pored domaćih gradilišta, Radnik kontinuirano izvodi betonske, tesarske i zidarske radove širom Njemačke, pa predsjednik Uprave Mirko Habijanec navodi da su unatoč povećanju cijena, rizici na tom tržištu manji i kompenzirani. To je, dodaje posve razumljivo za uređeno tržište, jer bi u protivnom naručitelji snosili štetu.

”Kod nas, iako su rizici poslovanja povećani uslijed povećanja cijena materijala, energenata, plaća i drugih troškova, unatoč mjerama Vlade RH, javni naručitelji ne reagiraju adekvatnom operacionalizacijom mjera ublažavanja posljedica enormnog rasta cijena.

To u uvjetima višegodišnjih ugovora o građenju predstavlja ozbiljnu prijetnju uspješnom poslovanju”, upozorava dodajući da pojedini izvođači propadaju te da će se pojaviti pitanje odgovornosti za štetu zbog njihove propasti, a neke će odgovorne osobe zaraditi kaznene prijave.

Nažalost, kaže vlasnik Kamgrada Dragutin Kamenski, neki projekti su otkazani ili privremeno odgođeni, s obzirom na to da su eksplozijom cijena materijala i rada su znatno premašeni planirani budžeti.

”Pretpostavljamo da bi se mnogi od tih problema izbjegli da je postojeći Zaključak Vlade donesen kao obvezujući, jer bi došlo do usklađenja cijena te bi se time stvorili preduvjeti za početak izvođenja radova na navedenim projektima”, iznosi Kamenski.

Još jedan veliki igrač – Strabag apelira da se to bitno pitanje hitno riješi. Iako su jače građevinske firme uglavnom same podnijele trošak prvog vala poskupljenja, predsjednik Uprave Strabaga Veljko Nižetić podcrtava da bi se trošak morao podijeliti s investitorima.

”Dosad se nije uspjelo naći zajednički jezik s investitorima o tome kako sustavno riješiti problem stalnog poskupljenja građevinskog materijala. Rješenje se nalazi između ugovornih strana, kako je to nedavnim Vladinim Zaključkom i rečeno.

No, očito će biti raznih slučajeva, s nekima će se završiti na sudu, od nekih će se s naplatiti dio troška, tako da praksa neće biti standardna. Svaki ugovor će se zasebno analizirati, a vjerojatno ni mi nećemo sa svim investitorima doći do zajedničkog stava”, kaže Nižetić. Upozorava kako je vremena sve manje te tvrdi da su u velikom problemu mali izvođači, odnosno građevinari koji nemaju dostatni kapital za financiranje projekta.

“I ovom prilikom apeliramo kako je važno da investitori shvate nužnost ugovaranja cijena po promjenjivim uvjetima, tako da podijelimo rizik. To je jedini način da projekti idu dalje, inače ćemo gubiti energiju na rasprave, a projekti će završavati na sudu i u arbitražama. Ugovorimo li jasne mehanizme, moći ćemo raditi, a dio tereta sigurno će morati ići na naručitelja.

Mehanizmi oko promjene cijene moraju biti jasni, tj. ako se promijeni na niže, cijena će biti jeftinija, isto vrijedi i obratno, ali izvan toga gledano investitor je taj koji gradi svoju infrastrukturu i koji mora platiti promjene na tržištu. Mislim da se ide u smjeru rješenja”, zaključuje Nižetić.

Rasplet se ne nazire

Iz Uprave GPP Mikić – tvrtke koja je 30 godina poslovala stabilno i pouzdano, ističu da su se u dosadašnjem poslovanju susretali s mnogim izazovima… U današnje vrijeme, kaže član Uprave Nikola Turčić, susreću se sa svima već poznatom problematikom, no nažalost, do danas nisu našli načina kako na već postojećim ugovorima, koji su provedeni putem javne nabave, povećati već ugovorene jedinične cijene.

”Mogu reći da je to ključni problem u ovom trenutku, ne nadzire se skori rasplet. Iako se o tome stalno priča, još nitko nije pronašao jedno cjelovito te pravno i logički utemeljeno rješenje koje daje mogućnost naručitelju da brzo reagira, a izvođaču da pokrije troškove koje u trenutku nuđenja posla nije mogao predvidjeti.

Ti problemi, kao i problem dugoročne nepredvidivosti rasta cijena, uvelike povećavaju rizik poslovanja i onemogućuju planiranje kako ugovaranja poslova, tako i planiranja vlastitih investicija. Naša tvrtka poznata je po ulaganjima u naš turistički dio (hotel Malin, kamp Tiha, marina Novi itd.), no zbog spomenute problematike buduće investicije su stavljene na čekanje. Treba spomenuti i banke, i komercijalne i HBOR, koje bi trebale imati više razumijevanja i fleksibilnosti za ojačavanje likvidnosti poduzeća što je u ovom trenutku ključno”, navodi Turčić.

Sve teže do sirovina i radnika

Stanje je zapravo s više aspekata neodrživo. Pored toga što doslovno “gori” manjim građevinarima, koji čekaju svoju “pinku” obeštećenja troškova, i što prijeti moguće lavina sudskih sporova i arbitraža, uz nove stečajeve, veliki problem iz sfere je dobivanja garancija – od sporne visine do vrste kolaterala; pa onda zamrzavanja novca na duge staze, pa još i zbog predugih jamstvenih rokova… Ukratko, sve je uskovitlano i sve su veći izazovi, i to je još jedna poruka Vladi da je sektoru bitna nova regulativa u navedenom području.

U nestabilnim vremenima, u sve složenijim uvjetima poslovanja, u borbi za nove poslove cijeli sektor muči i sve veći problem nedostatka stručne radne snage. Dostupnost materijala u planiranim rokovima? Tko zna kad će i to prestati biti golem izazov, pa ukupno najveći ograničavajući faktor postaje nemogućnost sagledavanja svih rizika u konkretnim poslovima. Razlog nije teško dokučiti.

Građevinski projekti realiziraju se dugo, ponekad i kroz nekoliko godina, a građevinari nemaju staklenu kuglu u kojoj bi vidjeli budućnost. Rizik i oprez zato danas definiraju fokus građevinarima.

Kako ističe Kamenski, iz tvrtke s rekordnih blizu 1,8 milijardu kuna ukupnih prihoda u 2021., rizik i oprez daleko je veći pri ugovaranju novih poslova.

”Uvjeti poslovanja u prethodnoj, kao i godinu ranije, postaju sve zahtjevniji i teži. Možda zato što su nam naši problemi najbliži, ali imamo dojam da je građevinska djelatnost dovedena u najtežu poziciju na tržištu”, kaže Kamenski aludirajući čini se na uočeni rast prihoda npr. u energetskom sektoru, a koji je posljedica rasta cijena, a ne povećane stvarne realizacije.

Anomalija ove vrste očito snažno utječe na troškovnu stranu građevinske industrije. Također, svi bitni inputi za poslovanje, nastavaju iz Kamgrada, postaju otežano dobavljivi – sirovina, materijal, radna snaga, s kontinuiranim rastom cijena u dvoznamenkastim postocima.

“Takve okolnosti iziskuju bitno veći angažman u realizaciji ugovora prema investitorima, nemogućnost garantiranja rokova i nepredvidiv rezultat. U takvom okruženju i okolnostima realizirali smo i primopredali, sukladno potpisanim ugovorima projekte koji su imali rokove završetka u prošloj godini, kao i poslove u ovoj godini.

Nepredvidljivost smjera u kojem ide rat u Ukrajini, nosi dodatne nepoznanice u budućem poslovanju, stoga pokušavamo prepoznati svaki rizik i prevenirati postojeće i potencijalne rizike”, kaže Kremenski. S ratom u Ukrajini i sankcijama prema Rusiji i na kraju inflacijom, došlo je do nestašice, tvrdi, gotovo svih materijala te njihovog cjenovno enormnog povećanja.

Plan ‘opreznog rasta’

”Sve to posljedično ugrožava realizaciju postojećih projekata, kao i ugovaranje novih te dovodi do nesigurnosti cjelokupnog poslovanja. Odlučujuće je ugovoriti radove po cijeni koja će pokriti sve veće rastuće troškove gradnje za vrijeme trajanja projekta, prvenstveno troškove materijala i radne snage, što je teško provedivo s obzirom na situaciju.

Nastavno na sve navedeno, teško je predvidjeti što će se događati u narednom razdoblju, ali nadamo se pozitivnom poslovanju i tijekom 2022. te nastavku investicijskog ciklusa u građevinarstvu”, poručuje Kamenski. Od značajnijih ugovora potpisanih u ovoj godini, Kamgrad će raditi na projektu Specijalne bolnice za ortopediju i traumatologiju Akromion u Zagrebu, novi poslovni kompleks GTC Matrix C u Zagrebu te Lidlov novi logistički centar u Križu.

Što se događa u nesigurnim uvjetima osluškuje i Uprava Strabaga, a za 2023. rade plan opreznog rasta. U Hrvatskoj posluju od 1996., imaju više od 1500 zaposlenika, i uz ostalo bavi se izgradnjom prometnica i razvojem infrastrukture, visokogradnjom i tunelogradnjom. Završili su u roku pristupne ceste na Pelješkom mostu, no kao članica pobjedničkog konzorcija imaju razlog za novi šampanjac.

To je novi posao u vrijednosti 1,71 milijardu kuna (bez PDV-a). Naime, dio su Strabagova konzorcija koji će raditi na građevinskom i elektroenergetskom željezničkom infrastrukturnom podsustavu projekta “Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac”.

”Ugovor je potpisan, a po volumenu to je naš najvrjedniji novi posao”, kaže Nižetić dodajući da su nedavno ugovorili sanaciju cestovne infrastrukture za Petrinju, dok i za privatne investitore izvode značajne projekte, npr. nogometni stadion u Osijeku i rezidencijalne objekte u Opatiji.

“Nadamo se da će u željezničkoj infrastrukturi biti novih projekata, zatim nastavku radova na razvoju cestovne infrastrukture oko Splita, te generalno da će se nastaviti javni investicijski ciklus. Bojimo se naznaka recesije: u nesigurnim vremenima, a to su ova, investitori obično koče i zaustavljaju projekte.

Vjerujemo da Vlada neće, i da će investicije koje se financiraju iz EU fondova zadržati zaposlenost građevinskih kapaciteta. Teško nas je pogodio rast cijena materijala, no mi smo taj udar preuzeli na sebe i nismo zatvarali radove, ali ispostavljamo zahtjeve za naknadu dijela troška prema ZOO uglavnom javnim naručiteljima”, navodi Nižetić.

Napokon bez dugova

Ne samo planiranje, nego i svakodnevno operativno poslovanje, prema Upravi Dalekovoda, postaje pravi izazov.

”Tu vidimo da će se mnogi poduzetnici i kompanije suočiti sa značajnim negativnim utjecajima u poslovanju”, kaže predsjednik Uprave Dalekovoda Tomislav Rosandić.

Kompanija, međutim, više nema nikakvih dugova, pa Dalekovod ujedno postaje jedna od kompanija s najsnažnijom kapitalnom strukturom u sektoru, kako Uprava navodi ne samo u Hrvatskoj i regiji, već i u većem dijelu Europe.

Lani je Dalekovod ostvario poslovne prihode u iznosu od 1,4 milijarde kuna, EBITDA Grupe iznosila je 75,7 milijuna kuna, a neto dobit 16,2 milijuna kuna. Ova je godina, očekivano, u znaku nastavka prethodne. Dalekovod je tradicionalno snažno prisutan na skandinavskom tržištu, gdje i danas izvodi radove na najznačajnijim projektima izgradnje energetske infrastrukture u Norveškoj i Švedskoj, a na tim tržištima i dalje traje značajni investicijski ciklus. Izvodi radove i u Sloveniji, Njemačkoj, Makedoniji, BiH te Ukrajini gdje su aktivnosti trenutno smanjene iz poznatih razloga, međutim pred tvrtkom je nova razvojna faza.

Širenje na europskom tržištu

”Dalekovod Grupa ulazi u razvojnu fazu u kojoj može iskoristiti sva iskustva, stečena znanja i dokazano uspješnu provedbu kompleksnih projekata u značajno otežanim okolnostima, u kombinaciji s provedenim restrukturiranjem poslovnih procesa i sinergijskim efektima unutar Grupe Končar.

Rezultat će biti jačanje pozicije kompanije, širenje poslovanja u smjeru europskog energetskog i infrastrukturnog tržišta i značajniji ulazak na domaće tržište, čime će ojačati otpornost kompanije na nepredvidljive vanjske faktore. U tim aktivnostima Dalekovod vidi svoju značajnu priliku”, poručuje Rosandić.

U proteklim godinama poslovanja u okvirima hrvatskog gospodarstva, vrijednost križevačkog Radnika višestruko je povećana. Priliku za održavanje uspješnog poslovanja kompanija vidi upravo u dostignutom stupnju ekonomske i stručno tehničke sposobnosti društva. Habijanec kaže da je Radnik u 2021. ostvario prihod od 536 milijuna kuna, dok je Grupa Radnik – u okviru koje su manja građevinska poduzeća; Bistra d.o.o. Đurđevac, Hidroing d.o.o. Varaždin, Vodogradnja d.o.o. Varaždin, Hidroregulacija d.d. Bjelovar, ostvarila ukupni prihod od 780 mil. kuna.

Međutim, upozorava na jedan veliki problem, a riječ je o trendu produživanja jamstvenih rokova prema 10 i više godina, uz bankovne garancije od 10 posto što traže javni naručitelji. Tvrdi da će to dugoročno blokirati značajna financijska sredstva. Izlaz iz toga je usklađenje s uvjetima kakvi su u svim zapadnim ekonomijama, gdje je kaže iznos garancije na razini 5 posto, a jamstvo na 5 godina uobičajeno za sve radove osim konstrukcije.

”Izvođač ima dvije prijetnje, i od naručitelja, ali i od banaka koje kod nas traže zadužnice kao kolateral za bankarske garancije, iako on ne bi smio biti prenosiv i ne bi smio biti apstraktni dokument, što znači da ga imatelj može aktivirati bez obzira na razlog, znači može ga čak i zloupotrijebiti. Tolika prava ne bi se smjelo davati u našim propisima, jer to nije slučaj nigdje, a svakako je na štetu našeg gospodarstva.

Stoga ukazujemo na potrebu promjene pravilnika o zadužnicama koji je u domeni Ministarstva pravosuđa. HUP radi na tim promjenama i želja nam je da se to izjednači s modelom u EU i po pitanju zadužnica, ali i po pitanju jamstvenog roka, iznosa jamstva i kolaterala koji se bankama daje za jamstvo”, kaže Habijanec.

Sve u svemu, kako zaključuje Turčić, stanje u graditeljstvu pa i gospodarstvu u cijelosti vrlo je teško, a čini i se da će biti sve teže i izazovnije.

”Mislim da će ovakav trend nedjelovanja ili sporog djelovanja svih struktura dovesti do još jedne krize, u kojoj osim nedostatka radne snage slijedi i smanjenje broja investicija, odnosno još jedna kriza kojoj će se moći oduprijeti samo tvrtke s jasnom vizijom, znanjem i vještinom upravljanja u teškim situacijama. Za nas su prethodne teške dvije godine bile rekordne i u prihodima i u dobiti, tako da se nadam i očekujem da ćemo znati kako se oduprijeti svim izazovima i nedaćama koje nas očekuju u skoroj budućnosti”, kaže Turčić.

O planiranju budžeta šute

Na vratima je vrlo, vrlo neizvjesna jesen, a kako dalje – o planovima oko slaganja budžeta za 2023., mnogi još šute. I to je možda jedna od najrječitijih sektorskih poruka. Tri nova projekta na obnovi su u najavi za Tehniku, a čeka se dodjela ugovora. No, kao i sve pogađa ih volatilnost na tržištu, cijena materijala i energenata, kaže predsjednik Uprave Bojan Horvačić,

”U uvjetima tolike promjenjivosti ne mogu se raditi konkretni planovi za 2023. i teško je funkcionirati na tržištu te nuditi vrijednost projekta koji će trajati tri godine. S javnim naručiteljima zasad nismo uspjeli dogovoriti primjenu Vladinog zaključka. Nove uzance se ne primjenjuju, tako da će u budućnosti za sve javne projekte i njihovu realizaciju biti ključno hoće li javni naručitelji prihvatiti realnost – da su cijene narasle.

Uočava se problem i s dolaskom stranih tvrtki na tržite, npr. iz Turske, koje nude cijene koje naše tvrtke nisu spremne ponuditi. Ako imaju reference i spremni su napraviti projekt za ponuđenu vrijednost, znači da će uzeti posao lokalnim izvođačima. Imaju očito neke prednosti, moguće u sferi cijene rada, zbog čega je ključna proširena primjena Kolektivnog ugovora za graditeljstvo i nadzor nad primjenom”, kaže Horvačić.

Iako prošlogodišnjim rezultatima nisu zadovoljni, Tehnika raste i Horvačić smatra da će okončanje predstečaja stvoriti čvrste temelje za rješavanje nagomilanih problema i boljeg i profitabilnijeg poslovanja, za što će trebati određeno vrijeme kao i financijska sredstva. Programom i planom restrukturiranja predviđenu dokapitalizaciju očekuje u što skorijem roku, a to znači i strateškog partnera.

Svijetlo na kraju tunela

”Tehnika je trenutno na razini 50% plana za 2022. S pozitivnim pomacima u odnosu na lanjsko razdoblje stabilizira svoje poslovanje i kreće u reorganizaciju kako bi mogla konkurirati drugim velikim građevinskim tvrtkama. Zadržala je znanje i operativu u dovoljnoj mjeri po kojoj je bila poznata, i uvjeren sam da ćemo postići taj cilj”, kaže Horvačić.

Angažirani su na projektu Poslovni park City Island (3. faza) u poslovnoj zoni Buzin od kompanije KFK koja se posljednjih godina probila među najveće proizvođače aluminijsko-staklenih pročelja na svijetu. Grade i novu zgradu Zavoda za kliničku mikrobiologiju Kliničke bolnice Sveti Duh, rade na obnovi HGZ-a i projektu stambene zgrade u Horvaćansku.

Za sve pak planove i nove projekte moguće je da se nazire svijetlo na kraju tunela, ali sektor izgleda još duže to neće osjetiti. Iako su cijene nekih roba i sirovina u padu, još ćemo neko vrijeme svjedočiti poteškoćama u građevinskoj operativi, prognozira savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

”Porast cijena građevinskog materijala bio je zaista velik kroz dugo razdoblje i trebat će vremena da se to ponovno iznivelira. Sudeći prema broju tvrtki koje su zatražile Indekse cijena građevinskih materijala HGK, a više ih je od stotinu, za nastavak aktivnosti važno je da naručitelji krenu s provedbom postupaka za priznanje razlike u cijeni kao i da realni trošak izvođaču bude podmiren bez dugotrajnih sudskih procesa”, izričita je Čagalj.

Za radnu snagu, prognozira nastavak trenda rasta zapošljavanja stranaca. Trenutno je oko 30% stranaca od 100 tisuća zaposlenih, no zbog obnove tek se očekuje porast udjela stranih radnika. Gdje je granica, ovisit će o novim poslovima.