Ne bude li novih iznenađenja, u srijedu bi se trebao sastati Nadzorni odbor Ine i odabrati šest novih članova Uprave.

Tko će zamijeniti Emanuela Kovačića, vladinog kandidata koji je naglo odustao od ulaska u Upravu, još se čeka objava Vlade, a uz preostala dva hrvatska buduća člana Miroslava Skalickog i Hrvoja Šimovića poznat je novi mađarski tim u Upravi.

Sándora Fasimona na poziciji predsjednika Uprave trebao bi zamijeniti Péter Ratatics, a Ferenca Horvatha i Josefa Simolu Berislav Gašo i Krisztián Pulay.

Dobro poznaju Inu
Sva tri nova molovca visoko kotiraju u menadžerskoj strukturi mađarske grupacije, ali i dobro poznaju Inu. Ratatics je sedam godina bio član uprave Ine, a u Zagrebu je uglavnom ostavio vrlo pozitivan dojam.

Slovi za osobu s izuzetnom sposobnošću komunikacije i konstruktivnosti u radu, vodeći računa o poslovanju kompanije. Naravno, ne zaboravljajući da je imenovan u Upravu od Mola. Na čelo Ine Ratatics dolazi s pozicije glavnog operativnog direktora Mola.

Berislav Gašo Hrvat je rođen i školovan u Njemačkoj, inženjer je strojarstva, te poslovne administracije, a poslovnu karijeru započeo je u McKinsey&Company, a potom dolazi u Inu, gdje prije 12 godina postaje izvršni direktor za korporativne usluge, a nakon toga uspinje se u Budimpešti na različitim menadžerskim pozicijama u grupaciji Mol, od financijskog sektora, Upstreama, a od 2016. je na član Upravnog odbora Mol Grupe.

Najmanje je znan treći novi član Uprave Krisztián Pulay, koji je u Molu od 2006., prethodno je radio za nizozemsku inženjersku tvrtku u Budimpešti, a od 2012. do 2016. radio je i u Hrvatskoj, na različitim pozicijama u Ina Investmentu. U Inu stiže s pozicije direktora MOL Group Investmenta.

Pregovori Filipovića Molnara
Iz dosadašnje prakse, članovi uprave Mola ostaju na svojim pozicijama i u Budimpešti, a u Inu dolaze samo na sjednice Uprave, dok se predsjednik Uprave preseli u Zagreb i svakodnevno je prisutan u Ini.

Sve oko ine događa se u uvjetima kada se u Mađarskoj pogoršavaju ekonomski uvjeti, pada vrijednost forinte, a blokirano joj je 7,5 milijardi eura europskih sredstava, što je potez EK zbog navodne korupcije i nepoštovanja vladavine prava. Dakle, koristi se relativno novi mehanizam uvjetovanosti, koji je implementiran 2021. kako bi se osiguralo da se članice EU pridržavaju općih načela.

I dok Poljska daje potporu Mađarskoj, neke od država koje su uvijek bile protiv kažnjavanja Mađarske, poput Slovačke i Hrvatske, sada formalno kažu da žele da se Bruxelles i Budimpešta dogovore i da se Mađarskoj da još mjesec ili dva da ispravi nepravilnosti.

No, izjava hrvatske državne tajnice za Europu Andree Metelko-Zgombić ne ostavlja dvojbi da Hrvatska podržava mehanizam uvjetovanosti, dakle daje se podrška Bruxellesu, premda bi Hrvatska “voljela da Bruxelles i Budimpešta svoj spor riješe dogovorom”.

Ovaj pomak hrvatske politike s a priori obrane Mađarske svrstavanjem uz kritičare te države sasvim sigurno ima veze sa zbivanjima oko Ine gdje Vlada i Mađarska imaju suprotstavljene stavove oko upravljanja i nakon promjene sastava u Upravi slijede i pregovori oko promjene načina upravljanja u kojima Hrvatska želi ojačati svoje pozicije.

Okvire za pregovore još se utvrđuje na razini ministra gospodarstva Davora Filipovića i glavnog izvršnog direktora Mola Jozsefa Molnara, nakon čega će biti formirani pregovarački timovi koji će utvrditi detalje novog modela.

O tomu koliko će se približiti različite koncepcije koje žele imati u Ini, pri čemu Mol želi da Ina ostane ukomponirana u njegov sustav, a država da Ina bude samostalan subjekt, ovisit će i buduće ovlasti i djelovanje novih članova Uprave.