Ni u novom jesenskom energetskom paketu mjera, kojima Vlada s ukupno 21 milijardu kuna planira ublažiti negativne posljedice rasta cijena plina i struje, nije predviđena pomoć za velike potrošače plina.

To najviše pogađa Petrokemiju, koja je i najveći potrošač plina, a zbog enormnog rasta cijene koju bi trebala plaćati za sirovinu za proizvodnju mineralnih gnojiva, pogoni u Kutini stoje zaustavljeni još od ožujka.

Iz tvrtke koja je netom završila restrukturiranje i već zagazila u novu neizvjesnost još uvijek strpljivo čekaju moguće otvaranje prostora za njihove probleme, koje uostalom prolazi cijela ta industrija u EU.

Čeka se i Bruxelles
Predsjednik Uprave Davor Žmegač na naša brojna pitanja i dalje može tek konstatirati da Petrokemija nije obuhvaćena Vladinim mjerama, te da se moguće mjere pomoći EU vezane za status velikih industrijskih energetskih poduzeća još raspravljaju na razini EU administracije bez utvrđenih konačnih prijedloga.

U takvim uvjetima, uz trenutne cijene prirodnog plina na tržištu Petrokemija ne može imati ekonomski opravdanu proizvodnju. Žmegač ne iznosi detalje, tek ističe kako se provode mjere koje omogućuju održavanje poslovanja u navedenom okruženju.

“Procjenjujemo da se aktualno stanje sustava može održavati do 1. studenoga 2022. i ako nakon tog roka ne bude pokretanja proizvodnog ciklusa, Uprava će s Nadzornim odborom i ključnim dioničarima društva morati razmotriti opcije daljnje održivosti poslovanja”, ustvrdio je Žmegač.

Većinski vlasnici kutinskog industrijalca su Ina i PPD, a značajan dioničar je i država, dakle, redom svi akteri koji u svojim rukama drže “plin”. No, Inin plin prošlotjednom odlukom Vlade morat će se po cijenama ispod tržišnih prodavati HEP-u i isključivo za korištenje za opskrbu kućanstava i javnih institucija, škola, bolnica, vrtića i različitih drugih ustanova.

No, količine za poduzeća u tom velikom projektu nisu predviđene. Slučaj Petrokemije trebao bi se rješavati zasebno, no u uvjetima početka sezone grijanja i povećane potražnje u drugim zemljama koje su ovisne o ruskom plinu, nemoguća misija postaje ne samo pitanje ishođenja povoljnije cijene, nego i mogućnosti da se dodatne količine plina osigura i iz uvoza.

Radnicima u brigama
Petrokemija zapošljava 1400 radnika, koji još uvijek svakodnevno dolaze na posao i obavljaju poslove remonta i održavanja postrojenja, no ne kriju zabrinutost za svoja radna mjesta, jer hladan pogon bez podrške države neće u ovim uvjetima moći održavati.

O tomu kako uspijevaju financirati hladni pogon, Uprava ne iznosi detalje, no neslužbeno se može čuti iz redova vlasnika da preživljava kao trgovac, točnije uvozeći mineralna gnojiva iz Alžira, Maroka, Egipta i Turske, odnosno zemalja koje imaju vlastitu proizvodnju plina ili fiksirane cijene, te njihovo gnojivo stavlja na tržište.

Tvrtka koja je jedan od najvećih hrvatskih proizvođača, ali i izvoznika, jer samo je lani od 2,2 milijarde kuna prihoda od prodaje na stranim tržištima ostvarila 1,3 milijarde kuna, sada dolazi u situaciju da je na životu drži uvoz i trgovina tuđim proizvodom.

Tema Petrokemije, kako se može čuti, na razinu državnih institucija na red bi mogla doći nakon početka listopada, do kada će biti potrebno rasplesti čitav niz pitanja oko raspodjele plina i početka primjene Vladinih mjera.

Vjerojatno će se u to vrijeme ponovno razgovarati i o novom pokušaju prodaje Petrokemije, za koju na stolu većinski dioničari imaju ponudu turske kompanije Yildirim, a za svoj paket država bi mogla požuriti s novom ponudom.