Rastuće cijene, rat u Ukrajini, napredna dekarbonizacija i pritisak da se mreža digitalizira trenutno su glavni fokusi energetike, ali i cjelokupne ekonomije i politike u Europskoj uniji. Energetski sektor prolazi kroz turbulentno razdoblje koje utječe na poduzeća i kućanstva.

Kakva je budućnost europskog energetskog tržišta, kako će se razvijati cijene i kakav će biti učinak rata u Ukrajini te koje su nam inovacije nadohvat ruke, pokušano je odgovoriti na međunarodnoj konferenciji Share Your Energy koja se jučer održala u Pragu.

Generalni zaključak je da će se morati ubrzati energetska tranzicija kroz pametne mreže i nove tehnologije koje omogućuju fleksibilno djelovanje na energetskom tržištu i održivost sustava.

Nova paradigma
“Europa je počela preispitivati ​​i ponovno graditi svoju energetsku mrežu i jasno je da će u nadolazećim godinama doći do golemog porasta u upotrebi obnovljivih izvora energije.

Povijesno gledano, vremena kada vjetar ne puše ili sunce ne sja kompenzirali su elektrane na plin i ugljen. Posebno zbog plina, ovo je sve neodrživa situacija iz geopolitičkih i ekoloških razloga. Fleksibilnost moramo tražiti drugdje,” objašnjava Stanislav Chvála, izvršni direktor češke tehnološke kompanije Nano Energies, koja je bila domaćin konferencije.

Dodaje da upravo Share Your Energy rješenja mogu olakšati transformaciju energije, a uključuju suradnju mnogih različitih industrija. Chvála naglašava da se trenutno u EU nalazi do 40 GW energetskih kapaciteta koji se pametnim korištenjem postojeće infrastrukture mogu staviti vrlo brzo u pogon.

Nova niša u Hrvatskoj
Dominik Maričević, regionalni direktor Nano Energiesa za Hrvatsku, navodi da samo Hrvatska raspolaže s možda i do 500 MW dodatnih kapaciteta koji bi se pametnim korištenjem mreže te planiranje i upravljanje proizvodnjom i potrošnjom, mogli staviti u pogon iz postojeće infrastrukture.

Tvrdi da je to više nego što trenutno dobivamo iz NE Krško koja je snage nešto manje od 800 MW, a od čega na RH otpada oko 400 MW. Inače, upravo je Nano Energies u Hrvatsku doveo sustav pametnog upravljanja proizvodnjom i potrošnjom energije – agregiranje.

Uz optimizaciju potrošnje i proizvodnje, sustav uključuje i pohranu energije u sve razvijenije baterijske spremnike. Tvrtka je u Hrvatskoj osnovana početkom godine, ali je tek nedavno dobila licencu regulatora te je u fazi pregovora s potencijalnim klijentima.

“Najviše koristi će od troškova energije imati i najveći proizvođači, s postojećim i očekivani cijenama će profitirati i oni manji. Uštede, prema dosadašnjem iskustvu, mogu ići i do 20 posto. Iako još nećemo ići prema kućanstvima, u budućnosti razmišljamo i o tome”, navodi.

Dodaje da će za puni zamah ove djelatnosti u Hrvatskoj biti nužno donijeti još nekoliko podzakonskih akata i pravilnika, no očekuje da će to sve regulatorno biti riješeno do kraja godine. Trenutno je najveći problem što regulator traži da se usluga agregiranja pruža 24 sata, što u mnogim slučajevima nije neizvedivo.

To se posebno odnosi na male proizvođače sa solarima na krovovima koji bi mogli biti u sustavu 4 do 6 sati. Ali bi kroz ovu priču u igru mogli ući i električni automobili koji su, kad se ne voze nego stoje spojeni na mrežu, ogromno skladište energije.

Maričević procjenjuje da bi se na 1000 e-vozila moglo dobiti kapacitet od 70 do 100 MW, a s planiranim rastom te flote u Hrvatskoj na 10 ili čak i 100 tisuća u nekoliko godina, što neki predviđaju, jasno je da se otvara jedno posve novo tržište s enormnim potencijalom.