Na nacrt izmjena i dopuna Zakona o radu (ZOR) za jednomjesečnog e-savjetovanja (od 12. srpnja do 11. kolovoza) pristigla su čak 774 komentara.

Za neke od dionika koji su se o prijedlogu izmjena ZOR-a očitovali među zadnjima to “jasno govori da ga treba povući” i krenuti iznova. “Koliko bi tek komentara bilo da javno savjetovanje nije upriličeno u vrijeme kada je 40 posto građana na godišnjem odmoru, a drugih 50 posto prezauzeto sezonom?

Vrijeme savjetovanja usred ljeta za ovako važan zakon jako je neobično, ako ne i čudno”, kaže u svom komentaru Sindikat radnika digitalnih platformi, a i niz drugih komentatora tajming smatra problematičnim.

Bez rješenja ‘robovlasništva’
Platformski rad jedno je od područja koje se uređuje predloženim zakonskim izmjenama. Sindikat tih radnika tvrdi da u tom području danas imamo “gotovo robovlasničke odnose, ljudi rade po 70-80 sati tjedno bez prava na plaćeni godišnji odmor ili bolovanje, svakih 6 do 8 mjeseci zatvaraju se firme i otvaraju nove… a ovaj zakon to očito neće riješiti”.

Neki komentatori primjećuju da se za takve poslove “za koje imamo dovoljno domaćih radnika” sve masovnije izdaju radne dozvole radnicima iz tzv. trećih zemalja.

S druge strane, primjedaba imaju i poslodavci u toj industriji. Uber Croatia upozorava na pravnu nesigurnost. Kaže da se “zakonski prijedlog vodi EU Direktivom o poboljšanju radnih uvjeta rada putem platformi koja još nije stupila na snagu i ne zna se kako će na kraju izgledati”, a tvrdi i da su neke odredbe u suprotnosti sa Zakonom o elektroničkoj trgovini i “relevantnim direktivama EU” (ne precizira, doduše, koje odredbe i direktive).

Istodobno, na to neki od “platformaša” kažu kako “Uber Croatia postoji kad treba tražiti prava u ZOR-u, a kad treba plaćati vozače i poreze, postoji samo Uber Nizozemska”.

Tihomir Zebec iz Odvjetničkog društva Horvat & Zebec & Bajsić Bogović, analizirajući iznesene komentare, indikativnim ističe to što su mnogi u pitanje doveli vrijeme provedbe javnog savjetovanja, koje definitivno ne pogoduje većem participiranju raznih dionika u raspravi, iako su stotine komentatora iznijele prijedloge za poboljšanje Nacrta.

“Kao ključni izazov suvremenoga radnog zakonodavstva navodi se uređenje rada putem digitalnih platformi, uz procjenu da će broj tih radnika u EU do 2025. narasti na 43 milijuna, ali to područje nacrt očito nije uspio zadovoljavajuće urediti”, smatra taj odvjetnik.

Sindikat radnika u toj industriji problematizirao je, kaže, i novu mogućnost rada bez zasnivanja radnog odnosa u slučaju male zarade, do oko 500 eura. To doista može potaknuti sumnje o isplati zarade na načine koje je nadležnim institucijama i tijelima teško uočiti/pratiti (npr. Aircash isplate), navodi Zebec.

Opravdanim, pogotovo u pogledu zaštite radnika, smatra i poziv na propisivanje načina kontrole radnog vremena radnika na digitalnim platformama.

“Teško je objektivno definirati do koje mjere se takav rad može propisati, jer će jedni tvrditi da radnici digitalnih platformi ne žele obaveze, a s time ni prava radnog odnosa kakvog poznajemo, ali čini se da nije provedeno ni istraživanje koje bi tu tezu moglo potkrijepiti.

Također, neki agregatori smatraju da treba dodatno definirati npr. čija vozila koriste radnici na platformi, kao i primjenu amortizacije”, ističe Zebec.

Više prekovremenog rada
Kad je riječ o drugim novostima u ZOR-u, prijepore su izazvala i rješenja vezana uz broj radnih sati i prekovremenih sati. Primjerice, Udruga poslodavaca u zdravstvu istaknula je da bi za radnike bila povoljnija mogućnost ostvarivanja većeg broja prekovremenih sati kod matičnog poslodavca i da se dodatni rad olakšao zbog interesa dodatnih poslodavaca.

“Doista nije potpuno jasno zašto se ograničava pravo radnika na prekovremeni rad kod matičnog poslodavca na 8 sati tjedno, odnosno 180 sati godišnje, a predloženim izmjenama radnik može raditi do 16 sati tjedno kod drugog poslodavca”, kaže Zebec.

Dodaje i da nije jasno kako će se štititi pravo na odmor radnika ako će on npr. subotom i nedjeljom raditi mogućih 16 sati dodatnog posla (pri čemu matični poslodavac ne mora dati odobrenje radniku za dodatni rad). Osim što je upitno hoće li jednako kvalitetno moći obavljati posao kod dva poslodavca, ostaje i pitanje kvalitete života i očuvanja zdravlja radnika.

I kod promjena ZOR-a u dijelu koji se odnosi na ulogu sindikata i prava radnika s obzirom na (ne)članstvo u sindikatu unaprijed je jasno da ga u predloženom obliku neki sigurno neće podržati. Predloženim novostima posebice nisu zadovoljni takozvani nereprezentativni sindikati.

Na primjer, TEHNOS – Strukovni sindikat radnika HEP-a opširno je obrazložio svoje neslaganje s rješenjem prema kojemu će novoosnovanom sindikatu gotovo nemoguće biti doći do pozicije pregovaranja o kolektivnom ugovoru.

Smatra da bi kriterij trebala biti i odlučnost sindikata, a ne samo broj članova. No, Zebec kaže da nisu definirali kako bi se mjerila snaga takvog sindikata ako broj članova nije dobar kriterij.

Također, neprihvatljiv im je prijedlog kojom bi radnici koji su članovi sindikata potpisnika KU-a mogli imati veća prava od ostalih radnika, ali isto tako reprezentativni sindikati podržavaju određenu diferencijaciju materijalnih prava članova sindikata koji svojim članarinama podržavaju sindikalne aktivnosti i radnika koji nisu članovi.