Još od prosinca Slovenija je izbila na vodeće mjesto hrvatskih izvoznih tržišta, pretekavši nakon Njemačke, i tradicionalnog lidera Italiju.
No, najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se ekspresan uspon u lipnju zaustavio, štoviše – ispuhao se. A razlog je bizaran: Sve se dogodilo zbog – pogrešno dostavljenih podataka!
Italija se, naime, vratila na uvjerljivu prvu poziciju, a Slovenija spustila na četvrto mjesto. Pretekla ju je i Mađarska, gdje je u prvom polugodištu izvoz iz Hrvatske i najviše porastao, čak 80%, te je vrijednost izvoza, ponajviše zahvaljujući Ini i mađarskim zakupcima ukapljenog plina na LNG terminalu, gotovo izjednačena s izvozom u Njemačku.
U Mađarsku je izvezeno roba u vrijednosti 1,33 milijarde eura, a u Njemačku 1,35 milijardi i rastao je usporeno u odnosu na ostala tržišta, na godišnjoj razini za 25%. u Italiju su gospodarstvenici izvezli 1,45 milijardi eura (rast od 31%). Što se, pak, dogodilo sa Slovenijom?
Još samo mjesec dana ranije iskazivan je snažan porast razmjene sa Slovenijom, a izvoz je u pet mjeseci prelazio 1,34 milijarde eura. No, u najnovijem izvješću, za prvih šest mjeseci izvoz bilježi rast od 24% na godišnjoj razini, ali je njegova vrijednost u apsolutnim brojkama 1,2 milijarde eura!
Ispravljanje vrijednosti
“U srpnju 2022. izvještajna jedinica dostavila je nadomjesne obrasce za razdoblje od siječnja 2022. do srpnja 2022. s ispravljenim vrijednostima za sva navedena razdoblja nakon što je utvrđeno da su prethodno dostavljani podaci sadržavali netočne vrijednosti ostvarenog izvoza i uvoza električne energije”, stoji u pojašnjenju koje je Poslovni dnevnik zatražio od DZS-a.
“Prema metodologiji statistike robne razmjene s inozemstvom RH u tekućoj godini mijenjaju se već objavljeni podaci za prijašnje mjesece radi razvrstavanja naknadno pristiglih i/ili ispravljenih Intrastatovih obrazaca i Jedinstvenih carinskih deklaracija koje se odnose na prijašnja razdoblja. Mjesečni podaci ispravljaju se sve dok se ne zaključi konačna obrada tekuće godine, sredinom sljedeće godine”, ističu u DZS-u.
Napominju da se mjesečni rezultati sve do konačne obrade tekuće godine i objavljivanja konačnih podataka smatraju privremenima, a u slučaju da se utvrdi da je “izvještajna jedinica iz bilo kojeg razloga dostavila pogrešne podatke, obvezna je dostaviti nadomjesni obrazac s točnim podacima što je i učinila”.
Svi koji prate statistiku robne razmjene susreli su se naravno s takvim korekcijama “u hodu”, međutim nikad ovakvih razmjera da se potpuno mijenja slika glavnih tržišta. Promjene na strani uvoza iz Slovenije nisu tako dramatične i vidljive, jer u apsolutnim brojkama on je porastao 128 milijuna, na 2,204 milijarde eura.
A u odnosu na isto razdoblje prošle godine bio je veći za 50 posto. A u konačnim podacima DZS-a za 2021. Slovenija je bila glavni kupac roba iz Hrvatske.
Plin je ove godine u svakom slučaju uzdrmao i poremetio odnose u statistici. I na uvozu je taj trag vidljiv, iz SAD-a je skočio 510% na 1,19 milijardi eura. Italija je i glavno tržište s kojeg se uvozi roba (2,70 mlrd.), slijedi Njemačka (2,50 mlrd.), te Slovenija (2,20 mlrd.).
S Mađarskom bi, nastavi li se sadašnji trend, uskoro konačno mogao biti prekinut deficit u robnoj razmjeni koji ju je označavao, jer u šest mjeseci izvoz zaostaje za 137 milijuna kuna za uvozom.
Promjene u opskrbi ugljikovodicima trag ostavljaju i u uvozu iz Azerbajdžana, koji je porastao za 27%, na 519 milijuna eura, te Egipta, iz kojeg je uvoz naglo skočio 284%, na 125 mil. eura. Još uvijek se bilježi i porast uvoza iz Rusije i to stopom od 41,5% (283 mil. eura) koji je veći za 284 milijuna, a naš izvoz je u padu.
Gdje smo s Turskom
Zanimljiv je i podatak, s obzirom na posjet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i njegove želje da ove godine trgovina između naše dvije zemlje premaši milijardu eura, a potom dvije, da je u prvih pola godine premašila pola milijarde.
Zamah je napretku dao uvoz iz Turske, koji je u odnosu na lanjskih šest mjeseci bio veći za 57% (326 milijuna eura), a uvoz je rastao sporije, stopom od 27%. prema posljednjim dostupnim podacima, najveći poticaj hrvatskom izvozu u Tursku daje CIOS s prodajom metalnog otpada.
Preliminarni podaci za prvih sedam mjeseci pokazuju da izvoz nastavlja usporavati s rastom, dok uvoz ubrzava. Izvezeno je ukupno 13,7 milijardi eura ili 32% više, a uvezeno 23,3 milijarde uz 48-postotni rast. Stopa pokrivenosti uvoza izvozom pala je sa 66,1 na 58,8%.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu