Dio obrtnika koji posluje u modelu paušalnog poreza, pod pritiskom rješenja Porezne uprave da se radi o privremenom nesamostalnom radu, napušta ovaj poslovni model, i prelazi na doo, napušta zemlju ili čak gasi poslovanje, dok oni koji žele prijeći na model vođenja poslovnih knjiga čak ne mogu to trenutno učiniti!

Usto, ovi mikro poduzetnici – vlasnici paušalnih obrta za koje je proteklih godina Porezna uprava utvrdila da se radi o prikrivenom radnom odnosu i koji su se na to žalili, još čekaju konačnu i izvršnu drugostupanjska odluka.

No, očito je da polažu nade u Ustavni sud – da će im dati za pravo tako da ne moraju platiti porez na dohodak i doprinose kao da su nesamostalno zaposleni, a ti su iznosi u suštini kazne. Kako navode u Ustavnom sudu, na predmetima intenzivno rade (neslužbeno, razdvojeni su na one koji se tiču zakona i pravilnika).

Kako je sve završilo pred ustavnim sucima i s kojim argumentima? Varaždinski odvjetnik Fran Ježić podnio je prijedlog za ocjenu ustavnosti s riječkom tvrtkom Poslovne opcije, čija je vlasnica i članica uprave Nikolina Silov.

Slijedom upita poduzetnika kojima je, kaže Ježić, naloženo da za 2020. moraju goleme iznose isplatiti na osnovu naknadno utvrđenog prikrivenog nesamostalnog rada te obračunanog poreza na dohodak kao da su u radnom odnosu, utvrdili su da je na razini propisa i postupanja puno toga kontradiktorno: od pojedinih članaka OPZ-a i Zakona o porezu na dohodak, koji se analizom pokazuju da su u suprotnosti s Ustavom, no najproblematičnije su im odredbe Pravilnika o porezu na dohodak.

Kada biste uzeli veliku većinu poduzetničkih, pa čak i ugovora javnopravne naravi, objašnjava, gotovo sve te ugovore mogli biste podvesti pod propisane kriterije kada biste ih tumačili na način na kojih je tumačila PU.

Dalo se za primijetiti da su porezni inspektori “odstupili od gospodarskog pristupa utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje, i porezne obveze utemeljili na činjenicama koje su opće prirode, uobičajene za veliku većinu ugovornih odnosa”.

Izgleda kao da je gotovo nemoguće biti nečiji podizvođač, ili imati trajniji poslovni odnos s klijentom. Sporan je i obračun obveznih doprinosa – Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak nije određen način obračuna doprinosa, postoji jedino utvrđenje da će se doprinosi obračunati kao za radni odnos, ne i koji i kod koga, navodi Silov.

Nikolina Silov, vlasnica riječke tvrtke Poslovne opcije /PD

“Zakon o doprinosima razlikuje obračun doprinosa ovisno o tome je li osoba zaposlena kod poslodavca iz RH i EU ili kod poslodavca iz treće zemlje (npr. SAD). PU obračunava doprinose kao da svi rade za RH poslodavca, u nekim predmetima čak navodeći da ne postoji ugovor koji se zove “ugovor o radu” s tim “poslodavcem” iz treće zemlje.

Dakle, utvrđuje se da neki ugovor ima obilježja ugovora o radu, da je paušalista bio o radnom odnosu, ali obračun doprinosa ne radi se u skladu s vlastitim utvrđenjima jer se ugovor ne zove ugovor o radu”, kaže Silov.

Iz prakse Ježić uočava da PU nije radila po istom ključu, pa u konačnici rezimira da sve ovisi o diskrecijskoj ocjeni. “Imamo situacije da oni ispunjavaju kriterij 50% za jednog isplatitelja – u nekim slučajevima i manji postotak, ali su različito tretirani. Sve ovisi o tome tko je porezni inspektor.

Nekoliko je slučajeva bilo obustavljeno iako su porezni obveznici i isplatitelji dolazili iz iste djelatnosti, imali mjesečne isplate, neodređeno trajanje ugovora, prijenos autorskih prava i slično, dok su druge PU na temelju tih istih činjenica zaključivale da su ispunjena obilježja nesamostalnog rada, pa jedino što smo mogli napraviti zajednički je pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom.

Moguće je da i je netko bio u prikrivenom radnom odnosu (npr. ako se ugovorom o poslovnoj suradnji predviđa mogućnost korištenja bolovanja), ali u našoj praksi to najčešće nije slučaj, nego su izvršavali određene projekte ili održavali odrađene sustave zbog svojih specifičnih znanja. Bilo bi mi drago da Ustavni sud što prije donese odluku. To je bitno za puno ljudi, da ne žive u neizvjesnosti”, navodi Ježić.

Čekaju više predmeta
Posrijedi su najčešće mladi koji se bore za posao – programeri, dizajneri softvera… – ali i ostanak u Hrvatskoj. Svi se nadaju da će izdana rješenja na koja su se žalili biti proglašena nezakonitima i poništena.

Porez na dohodak i doprinosi koji trebaju platiti kreće se od 30-ak tisuća kuna do blizu 140.000 kn, a sve to u postupku za koji ističu da PU nije utvrđivala sve činjenice koje idu korist poreznog obveznika, a nije bilo niti suradnje s Ministarstvom rada u čijoj su nadležnosti propisi koji se odnose na radni odnos. A suradnja je tu itekako bila potrebna.

Anđa Redžić, direktorica u TYET savjetovanje, posluje s klijentima koji su se našli na udaru PU/PD

Naročito imajući u vidu činjenicu da opće odredbe o oporezivanju nesamostalnog rada iz Zakona o porezu na dohodak, kažu, izravno upućuju na primjenu Zakona o radu.

“Sa stajališta pravne sigurnosti, ovi su poduzetnici u velikom problemu jer im se nakon tri godine naknadno mijenja pozicija iz obrtnika u radnika, iako su postupali na osnovu mogućnosti koje je država dala, a sam tadašnji ministar službeno je pozivao poduzetnike da iskoriste taj benefit u obavljanju djelatnosti.

Imali su uspješnu poslovnu 2020., unatoč Covid-19 krizi, a onda su dobili rješenje na goleme iznose. A odgovaraju privatnom imovinom. Izloženi su riziku ovrha jer država smatra da su radnici. Od prikrivenog poslodavca, tzv. jamca-platca, država će se tek iznimno naplatiti, jer takva naplata ide tek nakon što se ne bi naplatili od obrtnika, a i upitna je s obzirom na to da je riječ o stranim isplatiteljima.

Zasad nemamo nijedan slučaj koji je povodom žalbe riješen na drugom stupnju. Moguće je da se čeka Ustavni sud, ili da se skupi više predmeta pa da se unificirano riješi”, kaže Ježić dodajući da dio obrtnika koji posluje u modelu paušalnog poreza napušta RH ili taj model prelaziće na doo, ili u cijelosti gasi poslovanje.

Kroz koji poslovni model bi trebali nastaviti obavljati djelatnost porezni obveznici koji su preuzeli rizik samostalnog pokretanja poslovanja? Direktorica u TYET savjetovanje Anđa Redžić, bivša savjetnica ravnatelja Središnjeg ureda Porezne uprave u Ministarstvu financija, pojašnjavaj da se to u poreznim aktima ne navodi.

Povreda pravne sigurnosti
“Prema odgovoru PU jednom od mojih klijenata, proizlazi da nemaju uvjete da prijeđu na oporezivanje temeljem poslovnih knjiga”, navodi Redžić dodajući da je postupkom provjere zahvaćeno 3800 paušalista za koje se sumnjalo da prikrivaju nesamostalni rad te se da se zbog nerazlikovanja nadležnosti u kontekstu Zakona o radu dodatno ugrožava njihova pravna sigurnost. Smatra to i pomoćnica savjetnika predsjednika RH Zorana Milanovića za ekonomiju Martina Ciglević.

Izmjenama poreznih propisa stvorena je dvostruka nadležnost, pa struka ukazuje na mogućnost međuinstitucionalne suradnje. Tek nakon inspekcijskog nadzora tijela nadležnog za rad, Porezna uprava imala bi ovlasti, kažu naše sugovornice, u poreznom postupku donositi akte u skladu sa svojim djelokrugom rada.

Različita tumačenja postojanja nesamostalnog rada sa stajališta radnog i poreznog prava, zatim dvostruka nadležnost te kontradiktorne odluke u sličnim predmetima inspektorata rada i Porezne uprave, mogu dovesti do povrede načela pravne sigurnosti jer nedostaje mehanizam koji osigurava konzistentnost.

Tako se državi sumnjiv mali paušalista suočava i s rizikom velike žrtve neuređenog sustava, tvrde sugovornice, čiji je produkt hibridni radni odnos – u poreznom smislu smatrat će se nesamostalnim radom i tako retroaktivno oporezovati, a u smislu Zakona o radu kao radnici neće moći ostvariti sva prava i obveze propisana istim, osim ako to Ustavni sud ne zaustavi.

Zadnji podaci o oko 60.500 obrtnika po ovom modelu govore o manjem interesu novih osnivača, iako je udio u broju poreznih obveznika od samostane djelatnosti i dalje visok – blizu 50%.