Model novčanog kažnjavanja za pogrešno razvrstavanje komunalnog otpada, predviđen u novim pravilima i zelenim ciljevima Grada Zagreba, pravnici smatraju krajnje lošim rješenjem.

Gradske vlasti nisu trebale dugo čekati na reakciju pošto pljušte upozorenja i kritike pravne utemeljenosti najavljenih ugovornih kazni koje (su)vlasnici mogu očekivati, i to već nakon razdoblja prilagodbe od 1. listopada do 15. listopada, čak i u slučaju da se ne utvrdi odgovornost konkretnog korisnika.

Stoga, ako Grad Zagreb i komunalno poduzeće Čistoća s 15. listopada počnu s provedbom novih pravila, realni su izgledi da će ZG vrećice završiti na Ustavnom sudu, tvrde pravnici. Posljedično, moguća je i lavina sudskih postupaka.

Uz mogućnost ovrha, spominju se i tužbe korisnika usluge koji se drže pravila i koji će tužbama protiv Grada tražiti sudsku zaštitu od kolektivne odgovornosti.

Nakon dvotjedne faze izdavanja pisanih upozorenja, Čistoća za nepropisno odlaganje najavljuje izdavanje obavijesti o ugovornoj kazni. Kažu, najviše u iznosu od 500 kuna za korisnike usluge iz kategorije korisnika kućanstvo, tj. najviše u iznosu od 1.000 kuna za korisnike usluge iz kategorije korisnika koji nije kućanstvo.

Međutim, problem nastaje kada više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, a takav su slučaj višestambene zgrade, jer nastalu obvezu plaćanja ugovorne kazne, u slučaju da se ne utvrdi odgovornost pojedinog korisnika, snose svi koji koriste zajednički spremnik!? I to sukladno udjelima u korištenju spremnika.

U najavi novih pravila u Čistoći još navode da će se iznos određene ugovorne kazne iskazivati na zasebnoj stavci na računu za javnu usluge. To bi značilo da će teretiti račun pričuve dok se novac ne iscrpi.

Ovisno o realnim prilikama u kojima se suvlasnici nađu, za neke zgrade se ne može isključiti situacija s blokadom računa i za više desetaka tisuća kuna kroz određeno razdoblje, pa se otvara pitanje hoće li Čistoća ići u blokade računa.

Možemo razumjeti potrebu da se građani discipliniraju, ali to ne može prelaziti granice. Zašto bi ostali suvlasnici preuzeli odgovornost za pojedince koji se ne drže pravila?

Koncept koji bi išao za time da disciplinira sve i naplaćuje onima koji uredno razvrstavaju svoj otpad za povrede neodgovornih pojedinaca, neće biti provediv”, kaže profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandra Maganić potvrđujući da slučaj može kulminirati do razine ustavne tužbe, jer one koji uredno ispunjavaju obveze svodi na blagajnu tako da plaćaju za neodgovorne pojedince.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević /I. Kralj/PIXSELL

Provedba meta osporavanja
Grad Zagreb je već jednom pokušao koristiti model ugovorne kazne za naplatu komunalne usluge za neplaćanje parkinga, no Ustavni sud je to ukinuo, podsjeća na desetak godina stari slučaj ZG Parkinga odvjetnik Mićo Ljubenko.

“Ustavni sud je zaključio da ovaj model nije razmjeran, a niti odgovarajući. Mislim da će se to ponoviti”, kaže Ljubenko. Zakon o obveznim odnosima, izričiti su i drugi pravnici koji nisu željeli da ih imenujemo zbog potencijalnog sukoba interesa, ne poznaje odgovornost za drugog zbog neurednog ispunjenja, ovdje npr. odgovornost susjeda za susjeda.

Navode kako opća pravila o ugovornoj kazni reguliraju samo dužničko vjerovnički odnos, pa je sam model kao ‘lex specialis’ u neskladu sa ZOO-om. Konkretnije s odredbom čl. 350. st. 3., jer ugovorna kazna ne smije biti predviđena za novčane obveze.

Kako je stav Ustavnog suda negativan spram ugovorne kazne za novčane obveze, a Grad to već dobro zna na slučaju ZG parkinga, zapravo nije jasno zašto su posegnuli za očito spornim rješenjem. Za odgovor kako nastaju uzvišena rješenja, a ovdje je to očito posrijedi, dio ih smatra da pisac norme uzima sam sebe kao kriterij, dok se gubi iz vida provedba koja se odnosi na velik broj korisnika.

Upravo je provedba sljedeća meta osporavanja modela, jer se po prvi put pokušava afirmirati kolektivna odgovornost na planu komunalne usluge – svi će biti jednako kažnjeni jer je netko neidentificirani pogriješio.

Zašto ne provjeri?
Kako ovo nije pitanje ove ili one zgrade, već sistemsko pitanje – smisao ugovorne kazne je da dvije ugovorne strane mogu ugovoriti da jedna plaća penale ako je nešto propustila – gradonačelnik Zagreba mogao bi kroz svojevrsni test vjerodostojnosti u obraćanju Ustavnom sudu provjeriti kako stoje stvari s ustavnog aspekta.

Osobito ako se ne želi dvije godine kažnjavati ljude i ući u rizik da Ustavni sud kaže da je to bilo pogrešno, a u međuvremenu se kontaminiraju odnosi među stanarima i blagajna iz pričuve se prazni.

Naime, procjenjuje se da će biti barem 5% zgrada gdje će se ljudi ozbiljno posvađati oko plaćanja tuđih propusta ili namjera, ali je moguć i niz kojekakvih anomalija.