Velika suša u Europi zadala je značajne glavobolje sektoru riječnih krstarenja, koji se taman krenuo oporavljati nakon pandemijske krize. Radi se o industriji vrijednoj više milijardi dolara na globalnoj razini, čija je popularnost u porastu. Riječna krstarenja u 2019. bila su na trećem mjestu najpopularnijih putovanja za goste luksuzne platforme Virtuoso, nadmašujući čak i segment luksuznih krstarenja morem.

U 2018. je europskim plovnim putevima prošlo 1,6 milijuna putnika, dvostruko više nego 5 godina ranije, a najveći broj putnika bio je iz SAD-a.

Sadašnjost će biti budućnost

Dijelovi Rajne i Dunava, najpopularnijih europskih rijeka za riječna krstarenja, nisu plovni jer su njihova korita djelomično presušila, a stručnjaci kažu da će se ovakve situacije sve češće ponavljati u budućnosti. Kao rezultat, mnogi gosti koji pokušavaju ploviti na europskim riječnim krstarenjima iz snova, posljednjih su se mjeseci morali suočiti s izmjenama plana puta i propuštanjem dijelova plovidbe koje su morali provesti u autobusu. Tvrtke koje organiziraju putovanja nastoje im kompenzirati štete, no to vjerojatno neće zadovoljti sve razočarane putnike koji će odustati od ove atrakcije. Iako je suša snizila vodostaj i na kruzing rutama u Hrvatskoj, zasad situacija nije dramatična, saznajemo o Turističkoj zajednici Vukovarsko-srijemske županije te Lučkoj upravi Vukovar. Dapače, ove godine bilježi se povratak predpandemijskog prometa, iako je bilo otkazivanja pristajanja brodova.

“Riječ je o brzo rastućem proizvodu i tržištu unutar kojega je Hrvatsko Podunavlje zauzelo značajnu poziciju. Prema podacima Lučke uprave Vukovar za ovu godinu najavljeno je 339 pristajanja u pristaništu Vukovar i 89 u pristaništu Ilok. U Batini je najavljeno 75 pristajanja, a u Aljmašu 62, ukupno 565 najava pristajanja samo na pristaništima na Dunavu. Za usporedbu u pretpandemijskoj 2019. na Dunavu je ukupno pristalo 557 riječnih kruzera”, ističe Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ-a.

Iz Lučke uprave saznajemo da je zbog niskog vodostaja tijekom srpnja i kolovoza došlo do ukupno 54 otkazivanja pristajanja, od čega najviše u Vukovaru, gdje nije moglo pristati 29 brodova. No, prilikom niskog vodostaja u pristanišu Vukovar koristila su se pristaništa u Aljmašu i Iloku, pojašnjavaju nam.

Novi identitet

S ciljem snažnije promocije, hrvatska riječna pristaništa od ovoga ljeta imaju zajednički vizualni identitet.

Izrađen je logotip, šest jednakih jarbola i sedam zastava za dunavska pristaništa Aljmaš, Batinu, Vukovar i Ilok, dravsko u Osijeku te savska pristaništa u Slavonskom Brodu i Sisku. Projekt je vrijedan nešto manje od 92.000 kuna i financirala ga je Hrvatska turistička zajednica, a realiziran je suradnjom nositeljice projekta Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije te regionalnih turističkih zajednica Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Sisačko-moslavačke i nadležnih Lučkih uprava Vukovar, Osijek, Slavonski Brod i Sisak.

“Ovom zajedničkom suradnjom cilj nam je podignuti svijest i interes turističkog sektora za područje nautičkog turizma riječnih kružnih putovanja. Zajednički vizualni identitet i njegova primjena na svih sedam riječnih pristaništa promovira i jača vidljivost i poziciju Hrvatskog Podunavlja i rijeke Save na tržištu organiziranog turističkog prometa za riječna krstarenja”, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.