Pritisnuto snažnim zatezanjem monetarne politike globalne obveznice po prvi puta u četiri desetljeća poprimilo je obrise medvjeđeg tržišta, po nekima im je ova godina najgora u povijesti. Bloomberg Global Aggregate Total Return Index državnih i korporativnih obveznica investicijskog rejtinga izgubio je više od 20 posto od rekordne vrijednosti u 2021., najviše od uvođenja 1990.

Potresi na globalnim tržištima obveznica posljedica su dosadašnjeg tempa dizanja kamatnih stopa, kao i najave novih iz SAD-a i Europe. Poruku da će i američke Federalne rezerve ići u tom smjeru snažno je odaslao i njihov čelnik Jerome Powell na nedavnom simpoziju u Jackson Holeu. Brzo podizanje kamatnjaka središnjih banaka zbog inflacije donijelo je kraj 40-godišnjeg razdoblja u kojem su ulagači očekivali i kladili se na rast cijena. Međutim, nesretna je kombinacija da paraleno tonu obveznička i dionička tržišta.

Nema povratka

“Mislim da je bikovsko tržište, započeto sredinom 1989-ih, došlo kraju. Prinosi se neće vratiti na povijesno niske razine koje smo viđali prije i za vrijeme pandemije”, kaže Stephen Miller, konzultant za ulaganja u GSFM-u. I na domaće obvezničko tržište prelijevaju se valovi globalnih efekata što će osjetiti i osiguranici mirovinskih fondova. Primjerice, Mirex C (koji označava prosječnu vrijednost obračunske jedinice svih fondova koji većinom ulažu u obveznice) pao je od početka 2022. gotovo 4 posto, a prosječan godišnji prinos u posljednje tri godine iznosio je -0,74 posto. U “minusu” su ove godine fondovi kategorije A i B (Mirex A pao je 3 posto, Mirex B 3,2 posto), no za razliku od obvezničkih oni su zadnje tri godine imali pozitivne prinose.

S globalnom prijetnjom dugotrajne inflacije racionalno je pretpostaviti da središnje banke neće posezati za ekstremnim poticajima koji su pogurali prinos na američke trezorske zapise ispod jedan posto. No, pad dionica i obveznica mijenja dugogodišnje strategije ulaganja omjera dioničkog i obvezničkog portfelja. Bloomberg obveznički pokazatelj pao je 16 posto, a indeks globalnih dionica MSCI za 19 posto što je smanjilo omjer 60 naprama 40 (dionice vs. obveznice) za 15 posto ove godine.

“Nalazimo se u novom investicijskom okruženju i to je ogromna stvar za one koji su očekivali da će vrijednosnice s fiksnim prihodom djelovati kao imovina za diverzifikaciju povećanog rizika u dionicama”, dodaje Kellie Wood koja je zadužena za tu klasu imovine u Schroders Plc-u u Sydneyu. Ruska invazija na Ukrajinu najviše je pogodila europske obveznice zbog eksplozije cijena prirodnog plina. ‘Spreadovi’ na dolarske obveznice koje nose investicijski rejting pali su najviše od 2020., poguravši ih iznad onih u SAD-u, a taj se efekt dogodio tek nekoliko puta u zadnjih deset godina.

Isušena likvidnost

Iz JPMorgan Chasea ocjenjuju za Bloomberg da je brzina zaokreta, od nezapamćenih poticajnih paketa do najstrmijih skokova kamatnih stopa od 1980-ih, dramatično isušila likvidnost. “Obveznička i valutna tržišta ove godine doživjela su snažnije pogoršanje uvjeta likvidnosti u usporedbi s ostalim imovinskim klasama uz malo znakova da bi se situacija mogla preokrenuti”, smatraju. Mnoge aktualna situacija podsjeća na okolnosti tijekom druge polovine 1960-ih kad je iznenada okončan period niske inflacije i nezaposlenosti. S ubrzanjem inflacije u 1970-ima skočili su prinosi na referentni trezorske zapise koji će dosegnuti gotovo 16 posto 1981. nakon čega će tadašnji šef Feda Paul Volcker povećati kamatne stope na 20 posto da obuzda cjenovne pritiske.

U nedavnom obraćanju Jerome Powel osvrnuo se upravo na 1980-te argumentirajući oštar stav riječima da “povijesni rekord snažno upozorava protiv preuranjenog labavljenja politike”. Nakon njegovog govora tržišta sada daju gotovo 70 posto šansi da će Fed kasnije ovog mjeseca po treći puta snažno podići stopu za 75 baznih bodova. I ostali središnji bankari, od Europe, Južne Koreje i Novog Zelanda, također su signalizirali daljnje zatezanje politike, no unatoč tome na tržištu fiksnih prinosa nastavlja se potražnja za državnim obveznicama jer prinosi
rastu.