U sustavu mirovinske štednje poslodavac je vrlo važna karika. Osim što svakog mjeseca za svoje zaposlene uplaćuje doprinose u iznosu od 20 posto bruto plaće u I. i II. stup mirovinskog osiguranja, poslodavac također može doprinijeti štednji zaposlenika za njihove dane u mirovini kroz druge oblike, točnije kroz dobrovoljnu mirovinsku štednju. Takav oblik štednje može se smatrati dodatnim oblikom nagrade koju pak poslodavac uplaćuje na osobni račun zaposlene osobe koji ona ima otvoren u nekom od dobrovoljnih mirovinskih fondova dostupnih na hrvatskom tržištu.
Na ovaj oblik štednje poslodavci ne plaćaju dodatan porez
Osim što poslodavac na ovaj način direktno pomaže svojim zaposlenima osigurati bezbrižnije dane u mirovini, prednost ovakve dodatne stimulacije je i ta što ona predstavlja porezno priznat izdatak, odnosno rashod poslodavca. Točnije, neoporezivim izdatkom smatra se uplaćeni iznos od 6 000 kuna na godišnjoj razini, odnosno 500 kuna mjesečno koje poslodavac može pojedinom zaposleniku uplatiti na njegov osobni račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu. Naravno, poslodavac može uplaćivati u III. stup i veće iznose, međutim neoporezivi dio odnosi se isključivo na spomenuti godišnji iznos u visini 6 000 kuna.
Foto: Pexles
III. stup kao fleksibilan oblik mirovinske štednje
Kao što građani imaju potpunu kontrolu nad svojom štednjom u III. stupu, odnosno sami biraju razdoblje, visinu i dinamiku štednje, isto vrijedi i za poslodavce. Također, poslodavac ne mora svim zaposlenicima koje je odlučio nagraditi na ovaj način uplaćivati jednake iznose jednakom dinamikom, već se navedeno može definirati individualno. Sva sredstva koje poslodavac uplati u III. stup svojeg zaposlenika isključivo su u vlasništvu tog zaposlenika te su nasljedna i kao takva se isplaćuju jednokratno na račun nasljednika. Ušteđena sredstva član mirovinskog osiguranja može koristiti s navršenih 50, odnosno 55 godina, bez obzira na to je li još uvijek zaposlen ili nije. Dodatno, ovakav oblik štednje dodatno podupire i država kroz poticajna sredstva pod uvjetom da zaposlenik već ne ostvaruje to pravo članstvom u nekom drugom dobrovoljnom mirovinskom fondu. Točnije, zaposlenik će na uplaćeni iznos ostvariti pravo na državne poticaje u iznosu od 15 posto iznosa godišnje uplate, odnosno maksimalno 750 kuna.
Foto: Pexles
Mogućnost uplata u otvoreni ili zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Dodatno, poslodavci prilikom uplate u III. stup mogu birati hoće li uplaćivati u otvorene ili zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove. Razlika između ove dvije kategorije dobrovoljnih mirovinskih fondova je ta što su otvoreni namijenjeni svim osobama koje su pokazale interes za učlanjenjem, dok je u slučaju zatvorenih fondova članstvo ograničeno samo za zaposlenike ili članove osnivača zatvorenog fonda (poslodavca). Iz perspektive poslodavca to bi značilo da dobrovoljnu štednju u slučaju otvorenih fondova uplaćuje tamo gdje njegov zaposlenik ima otvoren račun. S druge strane, sukladno Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima poslodavac je u mogućnosti osnovati zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond u kojem su mu pružene brojne pogodnosti kao pokrovitelju tog fonda, kao što je to aktivna uloga u planiranju i provođenju investicijske politike fonda te mogućnost dogovora s društvom za upravljanje dobrovoljnim fondom o visini naknada. Kao i u slučaju otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda, pravilo o neoporezivim uplatama u iznosu od 6 000 kuna na godišnjoj razini vrijedi i za zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond.
Foto: Pexles
Jedno od privatnih društava s dugogodišnjim iskustvom upravljanja i ulaganja sredstvima članova svojeg dobrovoljnog mirovinskog fonda te je odličan primjer spoja sigurnosti, tradicije, znanja i iskustva u upravljanju mirovinskim fondovima je Raiffeisen mirovinsko društvo. Društvo također nudi opcije štednje u otvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, kao i mogućnost mirovinske štednje u zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu.
