Zarada banaka premašila je tri milijarde kuna u prvih šest mjeseci ove godine, gotovo pola milijarde kuna više nego u istom razdoblju lani, pokazuju najnoviji (nerevidirani) podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Pritom je ukupna aktiva porasla za 4,8 posto, na 525 milijardi kuna. Za vlasnike ovo je zadovoljavajuća vijest jer je prinos na imovinu ostao na 1,2 posto, kao i krajem prošle godine, dok je povrat na kapital kao ključni pokazatelj profitabilnosti porastao s 8,8 na 9,5 posto.

Primjetna konsolidacija

Najveću dobit od 910,6 milijuna kuna ostvarila je najveća Zagrebačka banka uz rast aktive tri posto na 136,5 milijardi kuna. Slijedi Erste sa 744,7 milijuna kuna dobiti u prvom polugodištu i imovinom većom za 11,6 posto, ukupno 92,3 milijarde kuna. Privredna banka Zagreb, inače druga na ljestvici ukupne imovine, kraj lipnja zaključila je s 571,3 milijuna kuna dobiti i rastom aktive od 21,4 posto.

Domaći bankarski sektor, uz oporavak profitabilnosti, primjetno nastavlja konsolidaciju. S tržišta su formalno u 2022. nestale još dvije stambene štedionice: PBZ stambena pripojena je matičnoj Privrednoj banci (što objašnjava rast aktive banke za petinu) dok je Raiffeisenova štedionica postala dio istoimene banke. Kao samostalni kreditor na tržištu, bez formalnog kišobrana neke banke iza nje, jedini je preostao Wüstenrot. Sberbank je nakon navale uspaničenih štediša na šaltere u veljači u brzoj akciji spašavanja od strane HPB-a promijenio ime u Nova hrvatska banka, no još neko vrijeme poslovat će zasebno pa je u domaćoj tržišnoj utakmici krajem lipnja bio 21 kreditor. Na listi su tek dva gubitaša, bivši Sberbank s 34,1 milijuna kuna te J&T s nešto više od 8 milijuna kuna u crvenom.

Unatoč neizvjesnosti oko trajanja i raspleta situacije s ratnim zbivanjima u Ukrajini, i prelijevanja na gospodarstva Europe, domaći bankarski sektor zasad ne osjeća veće potrese što se prelijeva u kvalitetu portfelja. Regulator bilježi da su do kraja lipnja ukupni krediti (i predujmovi) veći za 4,4 posto rezultirajući daljnjim smanjenjem udjela loših kredita sa 4,3 na 3,8 posto. Problematični krediti smanjeni su u porfelju kredita poduzećima, sa 9,9 posto na 7,8 posto, a jednako silazan trend imali su oni kućanstvima gdje je udio smanjen na 6,1 posto (sa 6,6 posto), uglavnom kod nenamjenskih kredita.

Neravnomjerni oporavak

Prethodno zamrznuto tržište prodaje loših kredita tijekom pandemije lani je naposljetku dinamizirano, no realizacije još uvijek kaskaju za onima prije izbijanja pandemije COVID-a 19. Premda je većina moratorija za kojima se posegulo istekla, a građani i tvrtke nastavili plaćati obaveze, oporavak pojedinih djelatnosti je neravnomjeran, a pojedine djelatnosti, poput prijevoza ili usluge smještaja i pripreme hrane, ostaju rizik u narednom razdoblju.

U komentaru kretanja u bankovnom sustavu HNB ističe da iako su “ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava u prvom polugodištu 2022. još na visokim razinama” stopa ukupnoga kapitala ipak se u odnosu na kraj 2021. godine blago smanjila, s 25,9 posto na 25 posto, no svi su kreditori imali su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8 posto.

“Na visokoj razini i nadalje je likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju lipnja 2022. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 187,1 posto”, ističu u HNB-u.