Surtsey je vulkanski otok u Atlantskom oceanu koji se nalazi tridesetak kilometara od Islanda. Nastao je velikom erupcijom 1963. godine koja je počela na dubini od 130 metara, piše Punkufer.

Erupcija je trajala čak tri godine, a do 1967. stvoren je otok površine od 2,7 četvornih kilometara. Ne čudi stoga što su mu dodijelili ime prema vatrenom divu Surtu iz nordijske mitologije.

Erozija tla i jaki vjetrovi na sjeveru Europe s vremenom su smanjili njegovu površinu na oko 1,3 četvornih kilometara, ali ne i interes znanstvenika za to misteriozno područje.

UNESCO je zaštitio otok i stavio ga na svoj popis Svjetske baštine u Europi, a pristup su dobili samo odabrani botaničari, biolozi i vulkanolozi. Glavni im je zadatak proučiti kako nastaje ekosistem bez ljudskog utjecaja.

Čekaju ih kazne

Izbjegavali veći porez: Novom tehnologijom pronašli im na tisuće neprijavljenih bazena

Mahovina i lišajevi prve su vrste biljaka koje su počele rasti na otoku, a vrlo brzo na Surtsey su počeli slijetati fulmarusi i tankokljune njorke. Danas tu raste sedamdesetak biljnih vrsta, a na njemu žive kukci, ptice i tuljani.

Na otoku se nalazi samo jedna kuća u kojoj spavaju stručnjaci koji proučavaju promjene na Surtseyju. Prije nego što se iskrcaju na otok, svaki se znanstvenik temeljito pretražuje da slučajno ne bi prenio neko sjeme čije bi klijanje moglo poremetiti prirodni ekosustav.

Unatoč mjerama predostrožnosti, na otoku je izrasla biljka rajčice, koja je iznenadila znanstvenike. Ili je to bio slučaj sve dok jedan tamošnji stručnjak nije priznao da je obavio veliku nuždu na zabranjenom mjestu na plodnom vulkanskom tlu nakon konzumacije tog voća.

Biljka je odmah uklonjena, a postrožen je i nadzor aktivnosti svih stručnjaka kojima je dopušten dolazak na otok.