Objava službene procjene državnih statističara za kvartalni BDP za drugo tromjesečje nakratko je donijela predah od raspredanja o inflaciji, padu kupovne moći plaća i urušavanju standarda građana.

Upravo s drugim tromjesečjem godišnji je rast potrošačkih cijena i službeno prešao u zonu dvoznamenkastih stopa, a u odnosu na taj tempo rast nominalnih plaća u prosjeku kaska za nekoliko postotnih bodova.

Usporedbe tempa
Međutim, u objavi DZS-a na tom tragu su tek usporedbe tempa tekuće gospodarske aktivnosti, u odnosu na prvi kvartal rast je usporio s 2,8 na 2 posto. Nasuprot tome, u međugodišnjim usporedbama rast BDP-a ubrzao je sa 7 na 7,7 posto (prema izvornim podacima).

I ovaj put ukupna stopa rasta BDP-a veoma je blizu onoj rasta privatne potrošnje, što je zbog njezina razmjerno velikog udjela i inače čest slučaj. I potrošnja kućanstava, naime, na godišnjoj razini u drugom kvartalu bilježi istovjetnih 7,7 posto godišnjeg rasta nakon 6,3 u prvom kvartalu.

Koliko god je nastavak solidne dinamike rasta u tri proljetna mjeseca očekivan s obzirom na već otprije dostupne podatke o odličnoj turističkoj predsezoni (koja je lani zbog epidemioloških mjera bila veoma slaba) i fiskalizaciji, većina analitičara priznaje kao su objavljene stope ipak nešto veće nego što su očekivali.

To vrijedi i za potrošnju kućanstava, pogotovo imajući u vidu realni pad plaća. Raspoloživi dohodak, doduše, ne čine samo plaće/mirovine građana.

U kojoj mjeri to objašnjava povelik jaz realnih plaća i osobne potrošnje i koliko se on može donekle pripisati i posezanju za akumuliranom štednjom uslijed manje potrošnje za vrijeme pandemije, teško je reći.

Neusporedivo bolja turistička predsezona u odnosu na prošlu godinu izrazito jak pečat dala je i na izvozu robe i usluga koji je nakon visokih 29,4 posto godišnjeg rasta u prvom kvartalu, u drugome ubrzao na gotovo 42 posto.

To je prije svega rezultat (turističkog) izvoza usluga s porastom od gotovo 66 posto (u prvom kvartalu +24%). Međutim, Hrvoje Stojić, glavni analitičar u društvu za upravljanje PBZ-CO mirovinskim fondovima, znakovitijim zapravo ističe visok rast robnog izvoza (+26,5 posto) iako se u tom dijelu mogu razabrati neki specifični utjecaji vezani i uz cijene energenata (s obzirom na npr. nemali izvoz nafte u BiH).

Nasuprot komponentama koje su ipak malo nadišle očekivanja, usporavanje godišnjeg rasta investicija u fiksnu imovinu s gotovo osam na pet posto moglo bi se ocijeniti blago ispod očekivanja, reći će Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke, ali uz opasku kako su kod investicija nešto veće oscilacije zapravo uobičajene.

S jedne strane, to usporavanje ne uklapa se baš u priču o izdašnim europskim sredstvima u okviru Plana za oporavak i otpornost (plus obnova).

No, no ono istodobno jest na tragu određenih odgađanja ili usporavanja pojedinih investicijskih projekata u mjesecima nakon eskalacije rata u Ukrajini, bilo zbog cjenovnih previranja, bilo zbog poremećaja u lancima opskrbe sirovinama.

Osjetno veći rast
Kako bilo, promatrano s proizvodne strane, bruto dodana vrijednost na godišnjoj razini zabilježila i osjetno veći rast nego BDP; u usporedbi s drugim kvartalom prošle godine BDV bilježi rast od 8,8 posto, pri čemu je razlika (u odnosu na BDP) u prvom redu rezultat utjecaja izdašnih prihoda od PDV-a.

Najveći doprinos rastu BDV-a ostvaren je u velikom bloku djelatnosti koji objedinjuje trgovinu na veliko i malo, prijevoz i skladištenje, pružanje smještaja te pripremu i usluživanje hrane, a gdje je rast BDV-a s nepunih 18 posto u prvom tromjesečju u drugome ubrzao na čak 25 posto.

Dio analitičara, uza sve, primjećuje da najveće stope rasta bilježe kategorije uslužnih djelatnosti kod kojih je nešto izraženiji faktor deflacioniranja, negoli one kod kojih statistički izračuni više počivaju na čvrstim, fizičkim pokazateljima. BDV prerađivačke industrije, primjerice, u drugom kvartalu je rastao po stopi od 4,4 posto.

U svakom slučaju, mnogi analitičari postupno podižu prognoze BDP-a za cijelu ovu godinu na oko šest posto, a neki i malo iznad toga. Zadnji kvartal ipak nosi dosta upitnika, a iduća godina i više.