Među tisućama carinskih brojeva, koje prate uvoz robe u Srbiji, i oni su iza kojih se kriju – insekti, morski puževi, ljudska kosa, dlake domaće i divlje svinje. Srbija je u prvih šest mjeseci ove godine, u Veliku Britaniju izvezla žive reptile, a među njima i zmije i kornjače, vrijedne 308.000 eura, izvijestio je portal nezavisne.com.

Istodobno, Srbija je uvezla oko 19 tona insekata, vrijednih oko 34.000 eura. Većina njih stigla je kako bi voće i povrće bilo zdravije i plodnije. Ozbiljni proizvođači rajčica, borovnica i jagoda ne mogu se pouzdati da će čista sreća natjerati bumbare na njihove sadnice.

Bumbari su eko-jamci
Srđan Dragojević, inženjer poljoprivrede i vlasnik firme koja uvozi ove insekte, objašnjava da su bumbari važni za oprašivanje, poput pčela.

“Za razliku od pčela, oni idu i na rajčice. Oplodnja utiče na kvalitetu i količinu proizvoda. Primjena bumbara jamči da nema opasnih pesticida, jer su osjetljivi na njih. U prirodi nema dovoljno bumbara, a i brojnost pčela je sve manja, pa će oplodnja postati ozbiljan problem u budućnosti.

U zaštiti bilja se upotrebljavaju i korisni predatori, insekti koji uništavaju štetočine. Oni se upotrebljavaju i u Srbiji. Trips se, na primer, zbog stvaranja rezistencije u mnogim regijama s intenzivnom proizvodnjom, često ne može kontrolirati primjenom insekticida, pa je upotreba predatora jedino dobro rješenje”, kaže Dragojević.

Srbija u prvoj polovini ove godine uvezla i žive i rashlađene morske puževe, vrijedne skoro dva milijuna eura. Stigli su iz Indonezije, Malezije, Singapura i Sri Lanke. Mahom iz susjednih zemalja nam je stiglo i 249 tona njihovih kopnenih i znatno jeftinijih imenjaka. Koštali su 313.000 eura.

Izvezeno 574 tone puževa
Srbija je, međutim, nešto veći izvoznik puževa. Prodali su strancima čak 574 tone. “Godina je bila sušna, pa smo morali i uvoziti puževe”, kažu u fabrici koja je jedan od najvećih prerađivača puževa.

“Mi smo klaonica puževa i imamo klaonični broj i u Bruxellesu, kako bismo mogli da izvozimo. Uglavnom sve količine ovog mesa idu u inozemstvo. Svega nekoliko restorana u Beogradu i Novom Sadu naručuju i to po nekoliko kilograma.

Ne postoji kultura jela od puževa u Srbiji. Smatramo da je najbolje da novac ostane kod kuće, odnosno da otkupimo na domaćem tržištu puževe. Kada su sušne godine, da bismo ispoštovali dogovorene količine, moramo i uvoziti. Takva je ova, a takva je bila i prošla godina”, navode u ovoj tvornici za preradu puževa.

Od početka ove godine Srbija je strancima prodala i žive pčele. U Jordan ih je odletjelo u vrijednosti od 45.000 eura. Izvezeno je 491 tonu iznutrica, a uvezeno 207 tona.