Slijedom redovitog polugodišnjeg usklađivanja mirovina s potrošačkim cijenama i prosječnim bruto plaćama, za drugu polovicu godine mirovine se povećavaju za 6,18 posto.

Isplate povećanih mirovina kreću s rujanskim isplatama mirovina za kolovoz, uz koje će se umirovljenicima isplatiti i razlika za srpanj.

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje odluku o usklađenju službeno je donijelo ove srijede, a kako je formula za to poznata, i prije te objave u javnosti su se već vrtjeli neslužbeni izračuni povećanja.

Veće ubrzanje inflacije
U prvom ovogodišnjem usklađenju, za razdoblje od siječnja do kraja lipnja, stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine, iznosila je 2,24 posto, a znatno veće usklađenje za drugo polugodište rezultat je stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u prvom polugodištu u odnosu na drugo prošle godine, uz primjenu formulom predviđenih pondera.

S obzirom na ubrzanje inflacije koje se pokazalo većim od očekivanja prilikom izrade državnog proračuna za ovu godinu, izdaci za mirovine, odnosno financijski plan HZMO-a, u lipanjskom rebalansu korigirani su naviše.

U odnosu na originalni plan državnog proračuna za 2022. predviđeno je 1,8 milijardi kuna dodatnih sredstava. Time je za mirovine i mirovinska primanja osigurano 45,3 milijarde kuna, od čega se glavnina (44,8 milijardi) odnosi na izdatke prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i posebnim propisima, na koje se u cijelosti odnosi i spomenuto povećanje plana.

Kako su prema izvješću HZMO-a za prošlu godinu izdaci za mirovine i mirovinska primanja izvršeni u iznosu 43,5 milijardi, aktualni plan veći je za oko 4,1 posto.

Još prilikom rebalansa u javnosti bilo upitnika hoće li i tako povećani plan biti dovoljan s obzirom na zahuktalu inflaciju, a to nisu isključivali ni u Vladi. No, s obzirom na prosječno povećanje koje će proizaći iz 2,2-postotne stope usklađenja u prvom polugodištu uz 6,18 posto u drugom, čini se da odstupanje neće biti preveliko.

Prema podacima o izvršenju državnog proračuna u prvoj polovici godine, za mirovine je do kraja lipnja otišlo 22,6 milijardi. Sredinom prošle godine ti izdaci bili 850 milijuna kuna manji (iznosili su 21,75 milijardi) što znači da su ove godine zasad 3,9 posto veći.

No, utjecaj inflacije koja potiče rast plaća “plus” porast zaposlenosti koji se bilježi ove godine djeluju i na izdašnije prihode u mirovinskom sustavu. Doprinosa za mirovinsko osiguranje u proračun se u prvoj polovici ove godine slilo 22,6 milijardi kuna, što je u odnosu na 12,1 milijardu kuna naplaćenih u istom razdoblju prošle godine povećanje za 1,7 milijardi ili gotovo 14 posto.

Velika očekivanja
Kako i neke od ključnih poreznih stavki proračuna, u prvom redu PDV, pod utjecajem viših cijena bilježe već u prvom polugodištu stope povećanja od gotovo 20 posto, razumljivo je da su i očekivanja od skorog jesenskog paketa mjera za ublažavanje troškovnih udara za građane – posebice umirovljenike s (ispod)prosječnim mirovinama – i gospodarstvo velika.

Ministar rada i socijalne politike Marin Piletić ovaj je tjedan na novinarske upite o novom paketu mjera te inflaciji i mirovinama rekao kako je Vlada prepoznala da visina mirovina nije adekvatna te kako će se to rješavati i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. U okviru jesenskog paketa mjera predviđene su, uz ostalo, pomoći i jednokratne isplate umirovljenicima.

Kao posljedica usklađivanja mirovine su od 2019., povećane za nešto više od deset posto, podsjetio je. Osim što je uz recentni porast cijena realno očekivati da će i s 1. siječnjem iduće godine usklađivanje biti također značajno, podsjetio je i na povećanje najnižih i obiteljskih mirovina.