Autocesta na koridoru Vc između Budimpešte i Ploča na dijelu koji prolazi kroz BiH trebala bi biti dovršena za šest godina, a vlasti u toj zemlji tvrde da poduzimaju sve što mogu ne bi li se izgradnja te vitalne prometnice, za koju troškovi stalno rastu, okončala do kraja 2028.

Autocesta na europskom koridoru kroz BiH gradi se više od 20 godina, a do sada je dovršeno manje od polovice prometnice projektirane kroz tu zemlju u dužini od oko 330 kilometara.

Jedina veća kompletna dionica trenutno je ona između Zenice i mjesta Tarčin južno od Sarajeva u dužini od oko 90 kilometara.

Ministar prometa Federacije BiH Denis Lasić je najavio kako će do sredine rujna u promet biti pušteno još sedam kilometara autoceste od Tarčina ka Konjicu uključujući tu i tunel Ivan. Time će biti poboljšana cestovna veza Sarajeva s Hercegovinom koja je u zimskim uvjetima do sada uvijek bila problematična jer postojeća cesta prati brdovitu konfiguraciju tla.

“Nakon što (dionica) bude puštena u promet putnici više neće morati koristiti staru cestu preko prijevoja Ivan”, kazao je Lasić u intervjuu za bosanskohercegovačko izdanje “Večernjeg lista” objavljenom u srijedu. Vlasti tvrde kako je financijska konstrukcija za izgradnju cjelokupne autoceste zatvorena te da sada nema zapreka za nastavak gradnje.

Uz dionicu između Zenice i Tarčina ranije je izgrađeno desetak kilometara autoceste od Međugorja do Bijače odnosno granice s Hrvatskom te isto toliko na sjeveru od novog mosta Svilaj na Savi ka unutarnjosti BiH.

Preciznog odgovora na pitanje zbog čega BiH trebaju desetljeća da bi izgradila 300 kilometara autoceste nema, a predstavnici vlasti i tvrtke Autoceste Federacije BiH to su do sada uvijek obrazlagali nedostatkom novaca, složenim procedurama raspisivanja javnih natječaja, teškim terenom i potrebama stalne prilagodbe početnih projekata.

Prema informacijama dostupnim na mrežnoj stranici Autocesta Federacije BiH trenutačno su u tijeku radovi na sedam novih dionica autoceste, a riječ je o kratkim odsječcima od kojih je najduži onaj kod Počitelja u Hercegovini čijih 11,7 kilometara uključuje izgradnju velikog mosta preko Neretve.

Za izgradnju najzahtjevnijeg objekta odnosno tunela kroz planinu Prenj dugog više od 10 kilometara na pravcu između Sarajeva i Mostara natječaj je tek raspisan, a planirano je da samo njegova izgradnja traje punih šest godina.

Probijanje financijskih okvira uobičajena pojava

Obrazloženje je ponovo kako je riječ o kompliciranom objektu za kojega je nužno koristiti suvremenu tehnologiju pa će i koštati astronomskih 400 milijuna eura. No, pitanje je hoće li to biti konačna cijena jer je probijanje postavljen financijskih okvira pri gradnji cesta i autocesta kroz BiH postalo uobičajenom pojavom.

Drastični je primjer gradnja jednog tunela na novoj cesti koja treba povezati Sarajevo i Goražde. Za njegovo probijanje bilo je planirano 40 milijuna eura no ti su novci potrošeni nakon što je iskopano tek 35 posto tunelske cijevi pa su radovi obustavljeni a vlasti su morale osigurati još najmanje 20 milijuna eura kako bi se radovi mogli nastaviti.

Takav je slučaj i s dionicama ukupne dužnine neto veće od 15 kilometara koje se gradi od Zenice ka Doboju. Samo jedna od njih između mjesta Ponirak i Vranduk duga oko pet kilometara trebala biti dovršena sredinom prošle godine, a planirana cijena gradnje bila je 76,5 milijuna eura. Dionica se još gradi s neizvjesnim rokom završetka, a cijena je povećana za dodatnih 25 milijuna eura.

Tijekom radova pod izlikom manjkavosti izmijenjen je glavni projekt kojega je radila mostarska Integra. Azerbajdžanska tvrtka Azvirt koji je posao gradnje dobila u konzorciju, a Heringom iz Širokog Brijega taj je projekt odbacila te je angažirala drugog projektanta iz Grčke što je u konačnici dovelo do enormnog povećanja troškova.

Izvori Hine iz tvrtki angažiranih na projektu tvrde kako je jasno da je riječ o pogodovanju Azvirtu odnosno o vještačkom “napuhavanju” cijena te stoga najavljuju podnošenje kaznenih prijava.

U Autocestama FBiH pak tvrde kako je za sve kriva Integra jer prije projektiranja nije dobro istražila trasu pa su preinake bile nužne.

“Važno je razjasniti da još uvijek nije došlo do eskalacije troškova jer je riječ o ugovoru koji je potpisan bez glavnog projekta trase pa ugovorena cijena nije ni bila realna. Cijena projekta znat će se tek kada se uradi novi glavni projekat trase”, stoji u očitovanju ove tvrtke kako ga citira sarajevski portal Fokus.