Turistički rast ove godine u Hrvatskoj je nadmašio sve prognoze fizičkih pokazatelja, a iznos fiskaliziranih računa u djelatnosti smještaja i pripreme te posluživanja hrane za prvih sedam mjeseci za jednu trećinu viši je od lanjskog, što ukazuje da će ukupni financijski učinci turizma do konca godine biti izuzetno uspješni.

No, u izuzetno otežanim uvjetima poslovanja, rast prihoda neće biti praćen istovjetnim rastom profitabilnosti turističkih kompanija. Usto, iako se deklarativno najavljuje okretanje ka održivosti koja je i u fokusu Strategije razvoja turizma u nastajanju, donositelji odluka i članovi Vlade u komunikaciji s javnošću svakodnevno naglašavaju važnost rasta, mada je on mnogim destinacijama već donio štete.

Upozoravaju na to za Poslovni dnevnik vodeći ekonomisti i analitičari u turizmu, dok u sektoru upozoravaju da se ozbiljno treba početi pripremati za 2023. godinu. Snažan rast cijena u turizmu Hrvatske, koji je posljedica s jedne strane inflatornih pritisaka, a s druge strane neočekivano visokog rasta potražnje, uvjetovao je znatan rast prihoda u turizmu.

Istodobno, turisti naviknuti na opće povećanje cijena u svim područjima, nisu pretjerano osjetljivi na povećanje cijena smještaja i ugostiteljskih usluga, i njihova želja za odmorom nakon pandemijskog razdoblja je snažnija od osjetljivosti na cijene.

Konzultantica Sanja Čižmar ističe da zbog rasta troškova prijeti zaustavljanje investicija/M. Habljak/PIXSELL

Povećana procjena prihoda od turizma Hrvatske narodne banke, na 11,3 milijarde eura, značajno je veća od lanjske realizacije od 9,1 milijardu eura, te čak za 7 posto, ili 800 milijuna eura više od najuspješnije 2019. godine.

S obzirom na očekivani nastavak snažnog turističkog prometa u nastavku glavne sezone i u posezoni, i u fizičkim i u financijskim pokazateljima, analitičari procjenjuju i veći turistički prihod od aktualne procjene Hrvatske narodne banke, na više od 12 milijardi eura.

Ali, tu su i troškovi. Konzultantica Sanja Čižmar ističe da se pad profitabilnosti vidi već u polugodišnjim rezultatima 21 vodeće turističke kompanije čije su dionice uvrštene u Zagrebačku burzu.

One su u prvom polugodištu ove godine ostvarile udio EBITDA-e (zarade prije kamata, poreza i amortizacije) u ukupnom prihodu od 8,6 posto, dok je isti pokazatelj u 2019. godini iznosio 15,6 posto, i to je izravan utjecaj povećanih troškova poslovanja.

”Anketno istraživanje koje je provedeno na uzorku članica Hrvatske udruge turizma pokazuje da turističke kompanije u 2022. godini očekuju znatno veći porast troškova u odnosu na rast prihoda zbog djelovanja pojačanih inflatornih pritisaka na rast cijena.

Udio troškova rada u poslovnom prihodu prema planovima vodećih turističkih kompanija znatno raste u odnosu na protekle godine i iznosi preko 30 posto prihoda. Posljedica je to povećanja plaća i unaprjeđenja uvjeta rada, kako bi se osigurala kvalitetna radna snaga”, podsjeća Čižmar.

Prema istom anketnom istraživanju HUT-a, turistički sektor je suočen s izuzetno visokim stopama rasta nabavnih cijena u odnosu na posljednje dvije godine. Prosječna stopa rasta cijene električne energije svih anketiranih kompanija iznosi 143 posto, plina 105 posto, uz rast nabavnih cijena namirnica od preko 20 posto.

Najizrazitiji utjecaj na smanjenje profitabilnosti turističkih kompanija tijekom ove godine ostvaruje izuzetan rast troška električne energije. Iz HUT-a su već objavili da bi poskupljenje struje pojelo ukupnu dobit sektora u prošloj godini, u iznosu od milijardu kuna, kad bi svi sada sastavljali nove ugovore.

Uzimajući sve u obzir, kretanje profitabilnosti turističkih kompanija u 2022. godini definitivno neće pratiti rast prihoda, a najozbiljnija posljedica sve brže rastućeg trenda rasta troškova poslovanja je potencijalno značajno usporavanje daljnjeg investicijskog ciklusa. To bi negativno utjecalo na konkurentnost našeg turizma,” kaže Čižmar.

U 2021. godini hoteli i restorani imali su ukupan trošak energije u iznosu od 1,47 milijarde kuna, što je bilo 5,7 posto njihovih rashoda i taj je iznos odgovarao 72 posto dobiti u ‘21. Da u ovoj sezoni nisu digli cijene, samo uz povećanje energenata od kojih 82 posto, sektoru bi bila izbrisana cjelokupna dobit.

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta/M. Habljak/PIXSELL

Različiti scenariji
No, znanstvenica Ekonomskog instituta Maruška Vizek ističe kako je trenutačno teško znati kolika će biti stvarna zarada turističkih tvrtki, odnosno u kojoj mjeri će povećanje cijena namiriti rast troškova i inflaciju, te nije sklona zabrinutosti.

“To ćemo znati tek na rezultatima poslovanja za 2022. i onda ćemo moći komentirati. Sasvim je moguće da nekima to uspije, iako su scenariji različiti. Restoran koji je povećao cijene možda će imati pad konzumacije ali to ne znači da će imati manji promet i zaradu na kraju. Puno toga ovisi o tome koliko je elastična potražnja za restoranskim uslugama na promjenu cijena”, kaže Vizek.

Ono što treba puno više zabrinjavati je i dalje vrlo snažan fokus donositelja odluka i javnosti na prihode i stalan rast, dok se s druge strane priča o održivosti, koja je i baza za novu Strategiju turizma do 2030. godine u donošenju. Stoga mi i ne znamo koliko od turizma zaradimo, a koliko izgubimo.

“Imamo vrlo ozbiljna istraživanja, recenzirana i objavljena u uglednim časopisima, koja pokazuju razne utjecaje turističke aktivnosti, rasta i strukture hrvatskog turizma na različite segmente gospodarstva i društva. U tim istraživanjima dokazali smo nekoliko stvari. Za početak, turistička aktivnost utječe na priuštivost nekretnina za stanovanje, kao i na cijene nekretnina u dijelovima zemlje koji ne razvijaju turizam.

Koliko je poželjno da netko u Varaždinu i Osijeku plaća veću ratu kredita zato što netko iznajmljuje nekretninu u Splitu? Također je utvrđeno da mjesta s jakom turističkom aktivnošću imaju manje brzorastućih poduzeća.

Drugim riječima, imamo niz ekonomskih i širih društvenih troškova koji proizlaze iz turističke aktivnosti koji nisu odmah vidljivi, i ne uzimaju se u dovoljnoj mjeri u obzir”, pojašnjava Maruška Vizek.

Već se pripremati za 2023.
Također, pokazalo se da struktura smještajnih kapaciteta, u kojoj većinu čini privatni smještaj, negativno utječe na migracijske uzorke – u lokalnim jedinicama s većim udjelom privatnog smještaja je u pravilu veći odljev stanovnika u druge županije i u inozemstvo, a ukupni migracijski saldo im je negativan. Vizek podsjeća i na rad Instituta za turizam koji je pokazao da je u mjestima s jakom turističkom aktivnošću manja sklonost mladih da upisuju fakultete.

Također, još nije izmjeren utjecaj na prostor i okoliš, kvalitetu zraka i mora, a primjeri nekih destinacija pokazuju da pojačana turistička aktivnost pojačava i stope kriminala. Veljko Ostojić, direktor HUT-a priznaje kako turizam ove godine djeluje kao snažan poticaj domaćem gospodarstvu i kao stabilizator negativnih ekonomskih kretanja u okruženju.

“To svima nama koji se bavimo turizmom stavlja još veću odgovornost da upravo takav efekt turizam ostvari i sljedeće godine, koja će biti puno izazovnija od tekuće. Kako bismo bili spremni na izazove koji nas očekuju, moramo početi s pripremama već sad, i imati spremno nekoliko scenarija koji će ovisiti o sigurnosnim, gospodarskim, zdravstvenim i drugim kretanjima na našim najznačajnijim emitivnim tržištima”, kaže Ostojić.

Napominje da je ova godina ukazala je na izazove cijene energenata te ostalih troškova poslovanja, tržišta rada, još neriješenih pitanja zakonodavnog okvira funkcioniranja i razvoja: “Iako su krize proteklih godina pokazale da se Europljani teško odriču godišnjih odmora i da Hrvatska ima prednost kao najbliži i najsigurniji Mediteran, moramo osigurati nastavak investicijskog ciklusa jer jedino tako možemo biti konkurentni i nastaviti biti snažan motor domaćeg gospodarstva”.