Zahvaljujući sustavu paralelnog uvoza, Rusija je tijekom ove godine, unatoč zapadnim sankcijama, uvezla Zarine odjeće, iPhonea i ostale potrošačke robe za 5,9 milijardi eura.

Kako piše Deutsche Welle, ruska vlada je početkom svibnja uvela sustav paralelnog uvoza kako bi došla do robe od automobilskih dijelova do igraćih konzola. U tom je mjesecu službeni uvoz počeo pokazivati znake ozbiljnog pada, a odlazak zapadnih kompanija uzeo je maha.

Što će učiniti Zapad?
“Rusija ne čini ništa u vezi odgovora na zapadne sankcije. To znači kako su očito na snazi procedure nabavke ključnih roba koje su potrebne da bi se održalo gospodarstvo i nastavio rat”, kaže za DW Timothy Ash, analitičar za rastuća tržišta u investicijskoj tvrtki BlueBay Asset Management.

Ruska vlada je početkom svibnja uvela sustav paralelnog uvoza/Reuters

“Pitanje je što će Zapad pokušati učiniti kako bi pojačao sankcije i zaustavio takve događaje”, dodao je Ash. Valja naglasiti kako Rusija ustvari ne radi ništa ilegalno.

Paralelni uvoz označava robu koja se nabavlja na tržištu bez pristanka, odnosno odobrenja proizvođača. Radi se o autentičnim proizvodima, ali koje proizvođač u pravilu namjerava prodati u drugim zemljama.

Primjerice, par Levi’sovih traperica namijenjenih za prodaju na indijskom tržištu preprodavač uveze i proda na, primjerice, njemačkom tržištu izvan certificiranih Levi’sovih prodajnih kanala. U tom slučaju riječ je o paralelnom uvozu. Takva praksa često se primjenjuje na sivom tržištu.

S obzirom da vlasnici brendova nemaju kontrolu nad prodajom takve robe, na nju se ne primjenjuje jamstvo koje daju. No, Rusiji je to trenutno beznačajni problem.

Na listi robe na koju se primjenjuje paralelni uvoz ruska je vlada stavila rezervne dijelove za automobile i željeznička vozila, zatim potrošačku robu poput kućanskih uređaja i elektronike te odjeću, obuću i kozmetiku. Sve je to roba za koju Rusija tvrdi da ju zapadne kompanije odbijaju izravno isporučiti.

Neki od brendova na tom popisu su Mercedes-Benz, Volkswagen, Continental, Ferrari, Apple, Samsung, Microsoft, Siemens, Duracell, Canon i PlayStation. S obzirom da je pod vladinom paskom, sustav paralelnog uvoza pruža i pravnu zaštitu ruskim distributerima od inozemnih tužbi zbog zaobilaženja službenih distribucijskih kanala.

Točke ulaska
Međutim, s obzirom da dolazi zaobilaznim putem, takva je roba u pravilu skuplja. DW navodi kako su glavne točke za ulaz robe iz paralelnog uvoza Kazahstan, Armenija i naravno, Bjelorusija.

Svjetska organizacija za zaštitu intelektualnog vlasništva smatra kako se pod određenim uvjetima takva praksa može smatrati kršenjem prava na intelektualno vlasništvo. Međutim, ruski sustav omogućuje tamošnjim kompanijama da počnu uvoziti određeni proizvod čim se on počne prodavati u bilo kojoj državi svijeta.

To znači da kad Apple – koji je na listi paralelnog uvoza – počne prodavati iPhone 14, ruski distributeri u mogućnosti su odmah početi uvoziti taj mobitel iako se američki tehnološki div povukao iz Rusije.

Režim u Moskvi procjenjuje da će vrijednost paralelnog uvoza ove godine dosegnuti 16 milijardi dolara, što bi predstavljalo 4 posto ukupne vrijednosti uvoza iz 2021. godine. Za usporedbu, procjene govore da će službeni uvoz Rusije ove godine potonuti za više od trećine.

Osim dobave dijelova za vojnu industriju, paralelni uvoz ima još jednu svrhu, ocjenjuju analitičari, a to je omogućiti Rusima da što manje osjete pritisak sankcija. “To je viša PR vježba usmjerena na domaću publiku kako bi se poslala poruka da sankcije ne funkcioniraju i da će Rusija pobijediti”, kaže Timothy Ash.