Berba malina je završena, ali za voćare u zapadnoj Srbji i dalje nema odmora – nakon “crvenog zlata”, na red za branje stigle su kupine koje u posljednje dvije godine doživljavaju pravu ekspanziju kada je riječ o potražnji i cijeni.

Tijekom teških ranijih godina mnogi su farmeri odlučili posjeći nasade kupina i sada žale, izvještava agencija RINA. Kupine su nekad bile zasađane na 6700 hektara, a sada jedva dosežu 1500 hektara.

Značajna ulaganja
“Potražnja za srpskim kupinama sada je veća nego za malinama. Uslijed velikih suša podbacili su Meksiko i SAD, koji su bili lideri u proizvodnji, zato sada koliko god da se kupina ubere u Srbiji odmah se prodaju.

Posebno zbog toga jer se one ne koriste samo kao konzumno voće već i kao podloga za pravljenje osnovnih boja, za bojanje oružja, oruđa i metala”, rekao je Dobrivoje Radović, predsjednik Asocijacije proizvođača malina i kupina u Srbiji.

Prethodnih godina otkupna cijena kupine po kilogramu kretala se oko 50 dinara (0,4 eura), a sada je dosegla svoj povijesni maksimum. Prošle i ove godine cijena se kreće oko 200 dinara (1,6 eura). Ipak, početak berbe je mnogo više obećavao nego što je to bilo na samom kraju.

“Početna cijena kupina kretala se oko 220 dinara, međutim nakon dva dana cijena pada na 120 dinara za jedan kilogram. Da je ostala prvobitna cijena, sada bi dostigla vrhunac plaćanja od 400 dinara. Međutim, rušenjem cijene sa 220 na 120 dinara, sada se finalna otkupna cijena kreće od od 180 do 220 dinara, ovisno o tipu proizvoda”, objasnio je Radović.

U istočnoj Srbiji proizvođači kupina prošle godine bili su zadovoljni otkupnom cijenom, a ove godine budući da je cijena smanjena za vrijeme otkupa, mnogi su razmišljali o prekidu berbe.

“Uložili smo dosta. Kako je sve poskupjelo, za ovu cijenu ne isplati se raditi”, rekao je Nenad Jocić, proizvođač kupina iz Ražnja.

Za razliku od malina, berba kupina daleko je lakša. Dnevno se može mnogo ubrati više, a berače se plaća najčešće do 50 dinara po kilogramu. Ono po čemu maline i kupine dijele sudbinu smanjeni je urod uslijed loših vremenskih uvjeta.

“Elementarne nepogode uništile su ove godine oko 70 posto nasada, a ono što je ostalo jedva je rodilo. To je prava šteta, jer je kupina sada konačno dočekala svojih pet minuta. Ja kupine uzgajam na 40 ari, a na 10 sam primijenio sve agrotehničke mjere na vrijeme i osigurao dovoljnu količinu vode, tako da su prinosi oko tone po aru, što je odlično.

Plodovi su fenomenalni. Na ostaloj površini rodilo je vrlo loše. Ako se uzme u obzir cjelokupno stanje, može se reći da je oko 60 posto kupina u Srbiji uništeno”, rekao je Radović.

Biraju kome će prodati
On dodaje da je otvaranje novih tržišta za srpske kupine još jedan vjetar u leđa voćarima koji se trude poštivati sve zahtjeve inozemnih kupaca.

Kupine se više ne beru u plastične posudice, već u košarice od oko tri kilograma i proizvođači mogu birati kako i kome će prodati svoje voće. Nekad su oni bili ti koji su kucali na vrata otkupljivača kako bi ponudili voće, a sada su se stvari prilično promijenile pa kupci traže njih, gotovo i ne pitajući za cijenu.