Iako Hrvatska ima razgranatu mrežu željezničkih pruga, 635 km na milijun stanovnika, a što je više od EU prosjeka s 451 kilometrom, ta mreža je zastarjela s nestandardiziranim parametrima, odnosno ima mali broj kilometara dvokolosiječne i elektrificirane pruge te smo po mnogim pokazateljima na začelju EU po učinkovitosti željezničkih usluga.

No, velike investicije, koje se mjere u desecima milijardi kuna, a od kojih su mnoge već krenule, trebale bi omogućiti da 2032. Hrvatska ima razvijen željeznički sustav koji pruža kvalitetne usluge društvu i u potpunosti je integriran s drugim granama prometa, stoji u Nacrtu Strategije razvoja željezničkog sustava Republike Hrvatske koji je ovih dana pušten u javnu raspravu koja traje do 16. rujna.

Kako ističu iz resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, konkurentan, inovativan, inkluzivan, siguran i ekološki prihvatljiv željeznički sustav doprinosi povećanju kvalitete života i jednakih prilika za sve te samim time i ispunjenju vizije Nacionalnog razvoja do 2030. godine.

No, problema je mnogo, od prastare željezničke infrastrukture, zastarjelog voznog parka, nepovezanosti zračnih i morskih terminala željeznicom preko same organizacije poslovanja željezničkih tvrtki i zakonske regulative.

Zakasnio 83 minute
Koliko je stanje loše, pokazuje i situacija s novom, ljetnom linijom Osijek – Split. Putovanje u idealnim uvjetima traje čak 13 sati, a već prvog dana došlo je do kašnjenja u dolasku od 83 minute. Radi se o cestovnoj ruti duljine oko 700 km, ako se ide preko Hrvatske, ili 440 km ako se ide preko BiH, i gdje se osobnim automobilom na destinaciju stiže za 5-6 sati.

Kako stoji u samom Nacrtu, godišnji troškovi održavanja, obnove i poboljšanja željezničke infrastrukture po kilometru linije u Hrvatska prethodnih godina bili su ispod 50% prosjeka EU27, što je rezultiralo lošim stanjem infrastrukture te su nužno potrebne promjene ovih trendova.

Privremeno je zatvoreno 165 km razvrstanih željezničkih pruga. Na željezničkim prugama na kojima se odvija promet najveća dopuštena brzina iznosi 77 km/h, prosječna kašnjenja putničkih vlakova na 100 kilometara iznose 5,7 minuta, dok teretnih 140 minuta. Starost uslužnih objekata je više od 40 godina.

Usvajanjem Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, HŽ Infrastruktura (HŽI) na listu je, do sada, prijavila ukupno devet projekata izgradnje nove te modernizaciju postojeće željezničke infrastrukture, a u narednom razdoblju očekuje se prijava novih projekata. No, problem je što trenutačno priprema novih projekta traje i desetljeće te je nužno promijeniti zakonsku regulativu.

Pojašnjava se da javni prijevoz putnika u željezničkom prijevozu ne može samostalno ponuditi kvalitetniju uslugu javnog prijevoza bez podrške i integracije s javnim i privatnim autobusnim prijevoznicama.

“Potrebno je uvesti zajedničke vozne redove i prijevozne karte, službena mjesta na pruzi prenamijeniti u čvorišta integriranog prijevoza putnika, uspostaviti kvalitetan sustav za korisnike individualnog prijevoza.

Dodatan problem je što ne postoje logistički centri u unutrašnjosti koji omogućavaju pristup svim prijevoznicima, bilo željezničkim bilo cestovnim, gdje bi se omogućio pretovar tereta iz/na željeznicu.

Zaposlenici stare
Stoga se upozorava na nužnost kvalitetnog povezivanja željeznice sa svim lukama preko matičnih kolosijeka u kolodvorima te izgradnja logističkih centara na području Zagreba, Splita, Vinkovaca, Varaždina i Križevaca. Problemi su i kadrovski…

“U željezničkom prijevozu u Hrvatskoj u 2020. bilo je zaposleno 8307 osoba što predstavlja smanjenje za čak 34% u odnosu na 2010. Više od 50% zaposlenih ima prosječnu životnu dob od 51-60 godina, a prosječna stručna sprema je srednja”, kažu iz resornog ministarstva.

U končanici se do 2032. planira riješiti i problem HŽ Carga, koji je jedini dio javnog HŽ sustava koji posluje na liberaliziranom tržištu s polovičnim uspjehom, i to tako da mu se pronađe strateški partner.