Nakon zamaha hostelskog biznisa najviše u Zagrebu, a potom i u Splitu pred desetak godina, hrvatsko tržište hostela posljednih godina pada ili stagnira, čemu je najviše pridonijela pandemija s potresom.
Istodobno, analize vodećih kuća pokazuju da će nakon određenog pada u pandemiji, ovo biti najbrže rastući segment smještaja u svijetu, s godišnjom stopom rasta od 10-ak posto, a sve zahvaljujući novim generacijama putnika koji sve više troše u destinacijama.
Iako je za hrvatsko tržište još rano govoriti o konkretnom potencijalu za rast ovog segmenta, sudeći po jakoj potražnji ovog ljeta, uskoro bi mogao uslijediti novi uzlet hostela, doznaje Poslovni dnevnik.
Štede na smještaju
Novo izvješće kuće Research&Markets o kretanju tržišta i predviđanjima do 2027. kaže da je lani globalno tržište hostela procijenjeno na 4,98 milijardi dolara, i vjerojatno će dosegnuti 8,89 milijardi dolara do 2027., s tim da bi opseg globalnog tržišta hostela trebao porasti za skoro 40%.
Rast hostela zadnjih godina u svijetu je bio čak jači od broja hotela, prvenstveno zahvaljujući stasanju generacije milenijaca, te sve većem broju mladih i solo putnika. Autori ove analize ističu kako industrija hostela raste i zbog veće potrošnje milenijalaca u destinaciji. Naime, unatoč sve većoj potrošnji na putovanja, milenijalci su vrlo orijentirani na proračun, a čini se da štede na smještaju u hostelima, kako bi im ostalo za dodatne usluge i aktivnosti.
Pritom se mijenjaju i trendovi, i to djelomice zbog pandemije, jer je prenapučenost hostela postala glavna briga među putnicima. U godinama prije pandemije, bilo je normalno da su hosteli mogli ugurati nekoliko dodatnih gostiju, čak i nakon što su puni.
I prije pandemije, stoga su opravdani problemi bili sigurnost od požara, prostorna ograničenja, neodgovarajući tuš i zahod. Nikolina Kuhar, voditeljica zagrebačkog Chillout hostela ističe kako gosti sve više traže sobe s manje kreveta. “Bitno im je da ne bude natrpano krevetima, a u višekrevetnim sobama žele biti eventualno s poznatima, prijateljima i obitelji.
To je trend koji je donijela pandemija, i vidjet ćemo kako će se odvijati poslije. Naravno, kao posljedica pandemije i potresa u Zagrebu, poslovanje hostela se posve urušilo i jako puno ih se zatvorilo. Pritom, u Zagrebu smo ranije imali situaciju da se hostelom zvao i smještaj u većim stanovima u koje bi postavili više kreveta.
Možemo reći da se sada tržište očistilo, jer su preživjeli oni koji su imali više smještajnih jedinica i mogli su primati grupe, jedini segment koji je bez niskobudžetnih letova mogao funkcionirati. Čim su se pokrenuli letovi za Zagreb, potražnja je eksplodirala i sad nam je jača nego 2019.”, kaže nam Kuhar.
Chillout je zbog smanjenog obujma posla u pandemiji upola smanjio broj kreveta na stotinjak, no sada je sve puno, a rezervacije su se radile mjesecima unaprijed. Analiza Research&Marketsa otkriva kako je glavni trend u industriji putovanja sve jača želja potrošača za iskustvima, što jača ulogu hostela.
Pritom se sve više cijene održiva putovanja i sve je veća potražnja za luksuznim hostelima, a i samo tržište hostela dolazi s inovativnim konceptima hostela, uključujući udaljene hostele, butik hostele, hostele za surfanje, hostele za tetovaže… U pandemiji je iz igre ispalo oko 9% hostela na globalnoj razini.
Naši, Slovenci, Nijemci
Prema podacima eVisitora, početkom kolovoza u Hrvatskoj je bilo registrirano 367 hostela, dok je u prosincu 2019. bilo 363 hostela. Najveći broj hostela registriran je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (73 hostela), zatim slijede Primorsko-goranska županija (51 hostel) i grad Zagreb (44 hostela).
U samom gradu Splitu i Zagrebu registrirano je po 44 hostela, zatim slijedi Zadar s 22 hostela, Rijeka s 19 i Dubrovnik sa 17 hostela. Prema broju noćenja, u ovoj godini hosteli su do kraja srpnja bili na 78 posto rezultata iz 2019. godine.
I lani i ove godine Hrvatska, Slovenija i Njemačka vodeća su tržišta s kojih dolaze gosti hostela, s tim da su njemački gosti do kraja srpnja ove godine napravili 31 tisuću noćenja, a hrvatski 120 tisuća.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu