Novu srpsku vladu očekuje rebalans proračuna, najavila je aktualna premijerka Ana Brnabić. Indirektno je i odgovorila zašto se prekraja državna bjagajna, rekavši da će biti povećane plaće u javnom sektoru i mirovine, usprkos izazovima s kojima se zemlja suočava, piše politika.rs.

Ne odustaje se od dvocifrenog povećanja plaća i povećanja mirovina više od 19 posto. Ljubodrag Savić, profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta, smatra da je rebalans potreban jer se posljednjih mjeseci trošilo preko svake mjere.

”Ipak smo u krizi. Troškovi, odnosno državni izdaci rastu povećanjem plaća i penzija. Nešto od toga bit će ove nešto sljedeće godine, ali u svakom slučaju rebalans budžeta je očekivan. Koliki će biti, to ne znamo. Država mora prilagoditi plaćanja svojim prihodima i to je razlog zašto se ide u rebalans”, objašnjava Savić.

Ivan Nikolić, znanstveni suradnik Ekonomskog instituta, naglašava da će biti promjena vezanih za neka ulaganja, ali svejedno ako se promatra izvršenje budžeta za prvih šest mjeseci, odnosno praktično sa srpnjem, deficit gotovo da ne postoji.

”U suštini stanje je bolje nego što je planirano prvobitnim budžetom. Ali, krajnje je neizvjesno što će se događati u predstojećim jesenjim i zimskim mjesecima jer će potreba za kupnjom energenata rasti. Imat ćemo novu vladu. Ne znamo hoće li ostati isti ministar financija. Sve to na neki način relativizira taj rebalans ili nacrt koji je, vjerujem, pripremljen”, kaže Nikolić.

Naglašava da bi temeljem povećanja penzija rashodi trebali biti veći, još nije jasno hoće li biti u listopadu ili studenom, ali definitivno će nešto veći rashodi temeljem transfera mirovinskom fondu biti iskazani u budžetu. Također treba uračunati i najavljeno povećanje zarada u javnom sektoru, ali i to je neizvjesno u kojem trenutku će to biti. Hoće li nešto ući i u ovoj godini ili tek 1. siječnja 2023.

Dug Srbije je na kraju lipnja ove godine iznosio 31,3 milijarde eura, što je 53,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je nedavno Ministarstvo financija. Na kraju svibnja javni dug je bio oko 30,7 milijardi eura i njegov udio u BDP-u je bio 52,3 posto.