Srbija je jedna od zemalja u kojoj je čokolada mnogima omiljena poslastica, a konditorska industrija je jedna od najsnažnijih grana privrede. Prošle godine zabilježen je rast izvoza čokolade od 7,8%. Ipak, konditori kažu da danas njihov posao nije baš toliko sladak jer se suočavaju s izazovima isprva zbog pandemije, a sada zbog inflacije.

”U 2021. godini bilježi se rast vrijednosti izvoza čokolade za 7,8%, pad izvoza proizvoda od čokolade i namaza za 1,8%, neznatan rast od finih pekarskih proizvoda za 1% i rast izvoza bombona za 12,4% i pad izvoza žvakaćih guma za 61,4%.

Na strani uvoza, rast se bilježi u svim kategorijama čokolada (7,1%), finih pekarskih proizvoda (13,4%) i bombonskih proizvoda (15,7%), dok je pad uvoza proizvoda od čokolade i namaza (1,8%) i žvakaćih guma za 5,6%”, izjavio je za Poslovni dnevnik Aleksandar Bogunović, tajnik Udruženja za biljnu proizvodnju Privredne komore Srbije.

Retrospektiva jedna od pet prostorija muzeja krcata je ambalažom svih ikada proizvedenih čokolada na ovim prostorima/MITAR MITROVIĆ

Dobar posao s muzejom
Najveća količina čokolade i proizvoda od čokolade izvozi se na tržišta BiH, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, dok uvozimo najviše iz Njemačke, Poljske, Hrvatske i Austrije, precizirao je Bogunović.

Koliko se Beograd i čokolada vole, odlučio je pokazati Nenad Radulović, osnivač Muzeja čokolade u prijestolnici Srbije, kojeg mjesečno posjeti više od pet tisuća gostiju.

”Vidio sam da gotovo svaka svjetska metropola ima takav jedan muzej. Znao sam da će to biti dobar posao i da će biti odziva publike. Čokoladu svi vole, u Srbiji pogotovo. Kad se otvorio Muzej čokolade u Zagrebu, kad sam ukucao u Google taj pojam – prvih deset strana bili su članci medija koji su pisali o otvaranju”, kaže Radulović, koji je muzej otvorio u veljači 2020. – mjesec dana prije no što je buknula korona u Srbiji.

”Samo otvaranje je bilo fantastično, pa je sve malo stalo, ali sada se sve ponovo diže i za dvije godine poslovanja imali smo 70-80 tisuća posjetitelja”, govori Radulović i dodaje kako se u Muzeju prije svega nešto može naučiti i kušati.

”Bitno nam je da djeca, koji su nam najčešći gosti, otkriju ponešto, primjerice, tko je otkrio kakao, gdje i tko ga je donio u Europu, da se prva srpska čokolada zvala Olga i da je napravljena 1907. godine u tvornici 200 metara od muzeja”, prepričava zanimljivosti Radulović.

Muzej čokolade u jednoj od pet prostora prezentira kutije i omote svih čokolada koje su ikada bile u prodaji u bivšoj državi i Srbiji. Čokolada se prodaje u značajnim količinama, jer svatko tko dođe u Muzej želi kupiti bar jednu kockicu koje se proizvode u domaćoj čokolateriji San Marina.

”Ta čokolaterija proizvodi više od 80 različitih pakiranja čokolade, jer znaju koliko je bitan dizajn i da je sve oko čokolade veselo i šareno. Drugi proizvođači imaju oko 20, 30 pakiranja. A čokolada mora biti šou”, navodi Nenad, koji od hrvatskih čokolatijera posebno cijeni Splićanina Marinka Biškića, koji je uspješan proizvođač čokolada i vlasnik brenda Nadalina.

Prije šest godina Biškić je sa svojom ekipom napravio najveću čokoladu na svijetu i ušao u Guinnessovu knjigu rekorda. Činjenice, odnosno znanost navodi kako dobru čokoladu definira postotak kakaa koji sadrži.

”Što više kakaa to bolje, pa je zato recimo bijela čokolada, koju ja primjerice najviše volim, zapravo najnezdravija i otpadak od čokolade,” smije se Nenad i dodaje kako ne postoji najbolja čokolada na svijetu, jer je to stvar ukusa. Adore, Eugen, Premier, San Marina, sve su to proizvođači čokolade koji se odlikuju kvalitetom – nešto kao craft čokolatijeri, gdje je cijena od 100 grama 500 dinara, za razliku od industrijskih koje su pet puta jeftinije.

Nitko iz muzeja ne ode bez barem jedne kockice čokolade/M. Mitrović

Pet stotina proizvođača
Danas u Srbiji čokoladu proizvodi nešto više od 200 privrednih društava i oko 300 poduzetnika. Iz godine u godinu, raste izvoz domaćih slatkiša ali ipak, ne nadmašuje uvoz.

Izvoz je prošle godine bio 139,8 milijuna eura, a uvoz 170 milijuna eura. Godišnja proizvodnja konditora je 140-160 tisuća tona. Prošle godine rast je bio 2,6%, navode iz Udruženja za biljnu proizvodnju Privredne komore Srbije.

U proizvodnji čokolade i proizvoda koji sadrže kakao (osim kakaa u prahu) proizvodnja čokolade zauzima 39%, a proizvoda sličnih čokoladi, namaza i krema 61%. Proizvodnja čokolade imala je neznatan rast od 0,2% u 2021. godini, dok je proizvodnja proizvoda sličnih čokoladi zabilježila pad od 8,5 posto.