Od prvih najava zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i Uprave Zagrebačkog holdinga o otvaranju razgovora s bankama u vezi s restrukturiranjem dugova ZGH-a prošlo je nešto više od pola godine.

Iako je u izvješću za 2021. Uprava Holdinga na čelu s Ivanom Novakovićem navela da su još u zadnjem kvartalu prošle godine “pokrenuti razgovori s bankama oko definiranja optimalne strukture i vremenske dimenzije otplate, kako kratkoročnih tako i dugotročnih obveza prema financijskim insttucijama “, konkretni razgovori o novom aranžmanu traju tek odnedavno.

Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, s klubom nekoliko domaćih banaka u tijeku su dogovori o refinanciranju obveza od 220 milijuna eura.

Stabilizacija kao ključni cilj
U odnosu na iznose kratkoročnih obveza koje prema izvješćima za 2021. na naplatu stižu tijekom ove godine, s bankarima se dogovara veći iznos kredita. Prema godišnjem izvješću Holdinga, na razini Grupe ZGH krajem 2021. stanje kratkoročnih obveza po primljenim kreditima i najmovima (s dospijećem unutar godine dana) bilo je na 1,2 milijarde kuna, od čega se glavnina odnosi na ZGH d.o.o.

S obzirom na ukupne dugove i poslovne rezultate tj. iskazanih 794 milijuna kuna gubitka (godinu prije 470 milijuna), stabiliziranje poslovanja apostrofirano je kao jedan od ključnih ciljeva i fokusa mjera i u Poslovnom planu ZGH za 2022.

Uprava ga je predstavila početkom veljače, a njezin predsjednik tada je istaknuo kako “trenutna zaduženost Grupe ZGH iznosi ukupno 4,8 milijardi kuna, od čega više od 1,3 milijarde dospijeva u ovoj godini”. Usto, sredinom iduće godine na naplatu stiže i nešto manje od 2,3 milijarde kuna duga po obveznici”.

Tim je brojkama Novaković ilustrirao nužnost provođenja financijskog restrukturiranja u okviru širega plana stabilizacije poslovanja, transformacije organizacije te održivosti i daljnjeg razvoja ZGH.

Koje se sve obveze namjeravaju refinancirati kreditom koji je u fazi pregovora s bankama, što se predviđa u pogledu jamstava te radi li se možda već i na širem planu refinanciranja (npr. obveznice) i optimiziranja strukture duga?

U odgovoru ZGH-a uglavnom se objašnjava zašto zasad to ne mogu komentirati. “Kako je ZGH d.o.o. obveznik Zakona o tržištu kapitala i upravljanju povlaštenim informacijama, svako iznošenje informacija o procesima operativnog i/ili financijskog restrukturiranja, a bez da su isti putem kanala objave povlaštenih informacija Zagrebačke burze podijeljeni s investicijskom javnosti, smatrao bi se neadekvatnim upravljanjem samim procesima operativnog i/ili financijskog restrukturiranja i povezanim povlaštenim informacijama”, stoji u odgovoru.

Iznimno značajan porast
Isto vrijedi i za pitanja o nalazima analize koju je Grad kao vlasnik ZGH-a naručio od KPMG-a, kao i o tome kada se očekuje svođenje razine duga tj. kreditnih obveza na prihvatljiv omjer u odnosu na EBITDA-u, što se, prema godišnjem izvješću, očekuje u srednjem roku.

S tim u vezi Uprava ZGH-a je pri predstavljanju Poslovnog plana za ovu godinu zacrtala ostvariti 504 milijuna kuna dobiti prije poreza, amortizacije i kamata. Novaković je, doduše, priznao da bi to bio “iznimno značajan porast dobiti u samo jednoj godini”. Je li ostvariv, pokazat će vrijeme, ali neka zbivanja u međuvremenu nisu baš sugerirala takve iskorake.

Za početak, u vrijeme te najave još nisu bila zaključena ni izvješća za 2021., pa su prvotne procjene Uprave o 587 milijuna kuna gubitka Grupe na kraju narasle za oko 200 milijuna. Približno toliko je pak gubitku pridonio “minus” u plinskom segmentu poslovanja, kao rezultat lošeg planiranja nabavke i drastičnog poskupljenja plina.

Kako stvari stoje, Gradska plinara Opskrba (GPZ-O) ide u smjeru prodaje, zajedno s tvrtkom za distribuciju plina, Gradskom plinarom Zagreb (GPZ). Osim što su oko toga još mogući zapleti, pitanje je i hoće li se taj plan okončati u ovoj godini.

Konačno, iz javno raspoloživih informacija čini se da ni smanjenje broja zaposlenih, kao ni početak primjene novog modela prikupljanja otpada putem standardiziranih gradskih vrećica, ne idu planiranim tempom.