Kinesko zveckanje oružjem u neposrednoj blizini Tajvana – neovisne države koju Peking smatra dijelom svog teritorija – ide usporedno i sa najsnažnijim ekonomskim pritiskom u posljednjih nekoliko godina.

Kako prenose agencije, kineska vlada jučer je zabranila uvoz tisuća prehrambenih i poljoprivrednih artikala iz Tajvana te je privremeno obustavila izvoz pijeska i šljunka u tu otočnu državu.

Vlada u Taipeiju taj je potez protumačila kao otvoreno ekonomsko neprijateljstvo u sklopu kažnjavanja Tajvana zbog posjete predsjednice američkog Kongresa Nancy Pelosi. To je posjet na najvišoj razini u posljednjih 25 godina američko-tajvanskih odnosa.

Ostaci pesticida i koronavirusa
Od ponedjeljka u noći, kada je tajvanska i američka strana potvrdila da će Pelosi u sklopu azijske turneje posjetiti i Taipei kako bi se sastala s predsjednicom Tsai Ing-wen, kineska carina suspendirala je uvoz više od 2000 tajvanskih prehrambenih proizvoda, od njih 3200 koliko ih uvozi iz te države.

Zabrana uvoza sada je proširena na 35 kategorija proizvoda, od ribe i morskih plodova, preko jestivog ulja i voća do slatkiša. Kineske vlasti zabranu uvoz voća opravdavaju navodnim pronalaskom ostataka pesticida dok su na zamrznutoj ribi i morskim plodovima pronađeni tragovi – koronavirusa.

Iako je posljednjih godina mnoštvo primjera blokiranja pristupa tržištu zemljama s čijim se političkim potezima Peking ne slaže, a i godinama je takve mjere provodio protiv Tajvana, analitičari ocjenjuju kako se sada radi o golemoj eskalaciji ekonomskog rata između te dvije države.

”U prošlosti, Kina je ciljala pojedine proizvode iz primarnog sektora, poput specifičnog voća ili ribe. Time je ograničavala ekonomsku štetu po tajvansko gospodarstvo, ali je mogla ciljati regije koja su biračka uporišta Demokratske napredne stranke.

Međutim, sada cilja prerađivače hrane što Kini daje enormnu moć iznude”, tumači za Financial Times Chiu Chui-cheng, dužnosnik vladina tijela za političke odnose s Kinom. “Ovo je vjerojatno već početak. Uvjereni smo da će pojačati mjere ekonomskog pritiska”, dodao je.

Podaci kineske carine pokazuju da je tijekom prvog polugodišta Kina uvezla robe s Tajvana za 122,5 milijardi dolara, 7,3 posto više nego godinu ranije. Od toga uvoz hrane čini tek djelić u vrijednosti od 200 milijuna dolara.

To i ne čudi jer na listi pojedinačnih roba prednjače visokotehnološki proizvodi – računalni procesori i elektronička oprema. Zanimljiva je i zabrana izvoza pijeska i šljunka, sirovine bez koje nema suvremene gradnje. Naime, Tajvan je 2020. uvezao 5,7 milijuna tona šljunka, a od toga je iz Kine došlo 90 posto te količine. Inače, vlada u Pekingu 2007. također je nametnula zabranu izvoza te sirovine koja je potrajala godinu dana, podsjeća Reuters.

Početkom prošle godine zabranjen je uvoz tajvanskih ananasa, na što je tajvanska vlada odgovorila marketinškom kampanjom reklamirajući to voće kao “ananasi slobode” i “ananasi demokracije” kako bi otvorila alternativna izvozna tržišta.

Tajvanski dužnosnici ističu kako još treba procijeniti utjecaj najnovijeg paketa kineskih sankcija, ali se slažu da će on u svakom slučaju biti značajan.

Zanimljivo je da je Kineska komunistička partija iznimno neprijateljski raspoložena prema tajvanskoj Demokratskoj naprednoj stranci iz koje dolazi i predsjednica Tsai, unatoč činjenici da ta stranka podržava politiku statusa quo u Tajvanskom tjesnacu.

Pojačani ekonomski pritisak sada ide usporedno s vojnim – u srijedu je kineska vojska započela sa vojnim vježbama u Tajvanskom tjesnacu ili kako su to nazvali u Pekingu, “ciljanim vojnim akcijama”.

’Pozdravite se sa procesorima’
Ako Kina izvrši invaziju na Tajvan, svijet se može pozdraviti sa računalnim procesorima, izjavio je CNN-u Mark Liu, predsjednik kompanije TSMC, najvećeg i najnaprednijeg proizvođača procesora na svijetu. Naime, u slučaju invazije, TSMC neće moći proizvoditi jer se oslanja na globalne dobavne lance.

TSMC proizvodi procesore za Apple i Qualcomm. U tom kontekstu valja promatrati prošlotjedno odobrenje nove regulative u američkom Kongresu koja će omogućiti nekoliko milijardi dolara vrijedne poticaje za gradnju tvornica procesora na američkom tlu.

Zagovornici tog zakona ističu kako je ključno za nacionalnu sigurnost SAD-a da se osigura dobava procesora za SAD u slučaju da proizvodnja čipova na Tajvanu postane otežana ili potpuno obustavljena.

Iako će dobar dio poticaja otići američkim proizvođačima elektronike, poput Intela, od zakona će profitirati i TSMC koji gradi 12 milijardi dolara vrijednu tvornicu čipova u Arizoni.

Mark Liu usporedio je mogući sukob Kine i Tajvana s ratom Rusije i Ukrajine. Iako su ta dva sukoba u suštini bitno različiti, ekonomski utjecaj bio bi vrlo sličan. Liu je uvjeren da bi invazija dovela do ekonomskog potresa u Kini, Tajvanu i zapadnim državama.